Zašto Baerbock neće biti kandidatkinja za kancelarku?

Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock neće ponovo biti kandidatkinja njemačkih Zelenih za kancelarku. To je potvrdila u razgovoru za CNN, rekavši da se želi potpuno posvetiti obvezama u svijetu diplomacije dok bukte međunarodne krize.

„Svijet je očito drukčiji nego pred prošle izbore“, rekla je Baerbock (43). Dodala je da je potrebno više diplomacije u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu i dramatičnog stanja na Bliskom istoku. Inače bi drugi, kaže, mogli ispuniti taj vakuum.

Kako je navela, ovo su „ekstremna vremena" i umjesto da se „veže kancelarskom kandidaturom", želi se sasvim posvetiti zadacima svjetske diplomacije. Ali, dodala je Baerbock, „učinit će sve da podrži stranku“ u idućoj predizbornoj kampanji.

Loša vremena za Zelene

Svijet je drukčiji, ali je sada drukčiji i svijet njemačkih Zelenih. Oni danas mogu računati na 13 posto glasova – iza socijaldemokrata (SPD), Alternative za Njemačku (AFD) i uvjerljivo najjače snage, oporbenih demokršćana (CDU/CSU).

Pred prošle izbore (2021.) Zeleni su jedno vrijeme vodili u anketama, što je tu stranku navelo da prvi put u povijesti odabere svoju kandidatkinju za kancelarsku dužnost. Prethodno su Zeleni uvijek nastupali s vodećim tandemom – obično žena i muškarac – i odbijali jasne lidere.

No za prošle izbore je stranka odlučila da Baerbock bude prva na listi, ispred današnjeg ministra gospodarstva Roberta Habecka, iako je on bolje stajao u ispitivanjima javnog mnijenja.

Mnogi analitičari su potom pad Zelenih – dobili su na kraju 14,7 posto glasova – objašnjavali i lošom kampanjom Annalene Baerbock.

Danas Zeleni bilježe pad podrške, baš kao i ostale dvije vladajuće stranke – socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza i liberali (FDP). Mandat te komplicirane koalicije obilježili su rat u Ukrajini i prateća inflacija.

„Semafor-koalicija" – nazvana tako zbog stranačkih boja – je među najnepopularnijim vladajućim koalicijama otkako postoje mjerenja. U posljednjoj anketi Deutschlandtrend, koju objavljuje javni servis ARD, svega petina građana rekla je da je zadovoljna radom vlade.

Vrijeme je za Habecka?

Sve ukazuje da bi Zeleni u idućoj kampanji mogli nositelja liste istaknuti Roberta Habecka. Prema informacijama agencije dpa, Baerbock je poslala poruku zastupnicima Zelenih u kojoj je navela: „Robert i ja već vrlo dugo zajedno prolazimo i kroz dobra i kroz loša vremena i blisko ćemo surađivati i narednih tjedana."

Sam Habeck još ne govori otvoreno o kandidaturi, ali hvali Baerbock kao šeficu diplomacije: „Najprije želim reći da se Annalena Baerbock pobrinula za to da Njemačka posljednjih godina bude faktor stabilnosti u vanjskoj politici i da to ostane", rekao je Habeck.

Sve ostalo, dodao je, odlučit će tijela stranke. A to bi moglo biti pikantno, jer su prije dvije godine Zeleni odlučili da, ako ima više izglednih kandidata, članovi stranke glasaju tko će biti njihov kandidat za kancelara.

No, kao i druge stranke, i Zeleni bi željeli izbjeći javno natjecanje kandidata i poslati poruku jedinstva. Čini se da su se dva najistaknutija lica stranke – Baerbock i Habeck – i ovog puta dogovorili. Prošli put je Habeck bez pogovora prihvatio kandidaturu Baerbock i davao joj podršku.

Predsjednici Zelenih Omid Nouripour i Ricarda Lang odmah su javno pohvalili Baerbock jer je „timska igračica“.

Lijevo-zeleni berlinski list Tageszeitung komentira da je odluka Baerbock „elegantna i pravovremena", premda priopćena na „uobičajeno patetičan“ način i opravdana krizama u svijetu zbog kojih se nema vremena za navodne sitnice kod kuće.

Tko će u kancelarsku trku?

Oporbeni demokršćani nisu propustili priliku da bocnu Zelene. Tako je šef njihovog zastupničkog kluba Thorsten Frey rekao da Zeleni imaju „hitnijih problema" od razmišljanja o kandidatu za kancelara.

„Nadam se da ministrica uviđa da njena stranka ne može više voditi politiku protiv većine građana“, rekao je Frey. Demokršćani pogotovo kritiziraju takozvanu „zelenu agendu".

Za sada se čini da će idući kancelar (savezni parlamentarni izbori se najvjerojatnije održavaju u rujnu 2025.) biti onaj koga kandidiraju upravo CDU i CSU.

Prvi na redu je šef Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz, a tu i tamo se spominju i premijer pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija Hendrik Wüst i bavarski premijer i lider tamošnje Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Söder.

Unatoč padu popularnosti i svega 14 posto podrške u anketama, socijaldemokrati izgleda ne razmišljaju o drugom kandidatu umjesto sadašnjeg kancelara Olafa Scholza.

Njemu su podršku dali stranački šefovi, ali i ministar obrane Boris Pistorius koji je daleko najpopularniji političar iz SPD-a, pa bi možda bio logičnije rješenje za idućeg kandidata.

Ostale stranke će također isticati kandidate, ali su njihove šanse skoro nikakve zbog slabe podrške ili koalicijske matematike.