Zašto je njemačka tajna služba zakazala u Afganistanu?
21. kolovoza 2021
Kada je prije nekoliko dana Bruno Kahl, šef obavještajne službe BND izašao pred zastupnike kako bi im objasnio što se zbilo u Afganistanu, mnogi su sjednicu napustili zapanjeni. Kako su rekli, Kahl je priznao da BND uopće nije računao da će se talibani prošetati do centra Kabula i tako lako preuzeti vlast.
BND je njemačka civilna i vojna tajna služba zadužena za inozemstvo. „On ima zadaću prikupljanja i obrade informacija od vanjskopolitičke i sigurnosne važnosti i njihovog stavljanja saveznoj vladi na raspolaganje u obliku vijesti i analiza." To stoji na internetskoj stranici BND-a.
S obzirom na tu definiciju, BND je u Afganistanu doživio dramatični poraz. I doveo saveznu vladu u neugodnu situaciju. Jer, još u lipnju je ministar vanjskih poslova Heiko Maas u njemačkom parlamentu isključio mogućnost da „talibani za nekoliko tjedana preuzmu vlast". Ta njegova prognoza, to se smije i mora pretpostaviti, bitno se temeljila i na informacijama njemačkih tajnih službi.
Savezna vlada redovito dobiva informacije o općoj sigurnosnoj situaciji od BND-a, Službe za zaštitu ustavnog poretka koja djeluje na domaćem terenu i vojne tajne službe MAD. No očito su svi oni, prije svega BND, potpuno previdjeli da će se nakon povlačenja stranih postrojbi iz Afganistana njemački državljani i njihovi afganistanski suradnici tako brzo naći u najvećoj opasnosti. U prilog tome govore užurbane mjere za spašavanje i evakuaciju u zračnoj luci u Kabulu. I vlada i BND moraju sada odgovoriti na kritička pitanja.
Pretpostavke bivšeg suradnika BND-a
Uli Grötsch, zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu, oštro je kritizirao rad njemačkih obavještajaca. „Savezna vlada, tajne službe, a i naši strani partneri pogrešno su procijenili situaciju oko povlačenja postrojbi", smatra on i naglašava da očekuje „temeljitu obradu i analizu procjene situacije". Također se pita nisu li ova dinamika odnosno eskalacija i munjevito preuzimanje vlasti talibana bili predvidivi.
Bivši suradnik BND-a Gerhard Conrad na to je pitanje već odgovorio u izjavi za njemački javni servis ARD neposredno nakon talibanskog preuzimanja vlasti. On je istaknuo da tajne službe moraju imati brojne suradnike na terenu, što, kako je rekao, u Afganistanu vjerojatno nije bio slučaj. „One moraju poznavati kretanja protivnika, talibana. One moraju također poznavati i snage, namjere vlade." Conrad pretpostavlja da to u dovoljnoj mjeri nije bilo tako. Ako jedna strana ima dojam „da može slobodno marširati", pojasnio je bivši suradnik BND-a, onda će to vjerojatno i učiniti. „U svakom slučaju se mora računati s time."
Američki list New York Times je, pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da su američke tajne službe već u srpnju upozorile na moguću brzu pobjedu talibana. Za sada nema službene potvrde te informacije.
"Afganistanci se ne bore za gubitnike"
Zašto je talibanima tako brzo uspjelo preuzeti vlast? To se pita i stručnjak za Afganistan Jan Koehler, čije su stručne procjene cijenjene i u Odboru za vanjsku politiku njemačkog parlamenta. Ovaj znanstvenik radi u Londonu i na Sveučilištu Oldenburg u Donjoj Saskoj. Za DW kaže: „Brza pobjeda talibana jako je iznenadila i zatekla i dobro umrežene afganistanske organizacije i humanitarne organizacije koje ondje djeluju već desetljećima."
On ima moguće objašnjenje za „iznenadnu smrt režima" vlade predsjednika Ašrafa Ganija koji je pobjegao u inozemstvo. Koehler izvještava da je već prije nekoliko tjedana bilo onih koji su upozoravali na brzi pad morala afganistanske vojske. Ona očito, pretpostavlja ovaj znanstvenik, nije imala povjerenja u vlastitu vladu, pa se predala. On smatra da se tako nešto moglo predvidjeti, ali da je brzina kojom se to dogodilo bila „posebno dramatična".
„Afganistanci se ne bore za gubitnike", kaže Koehler. I procjenjuje da vojska i policija nisu vjerovali da je vlada u stanju pobijediti bez podrške stranih trupa, u prvom redu Amerikanaca. Unatoč tome, on ističe da vlada u Kabulu „nije bila omražena". U dijelu stanovništva sigurno se postavljalo pitanje njezinog „islamskog legitimiteta", ali mnogi Afganistanci, pa i u ruralnim područjima, rado su vidjeli tu vladu kao „trajno rješenje", pojašnjava ovaj stručnjak.
Kancelarka kao svjedokinja?
Koehler ne želi ocjenjivati je li njemačka vlada naivno djelovala, ali ističe kako ne vjeruje da su „savezna vlada i Bundeswehr tu imali posebno velike mogućnosti za djelovanje". To su stvari koje su započete u Washingtonu, kaže ovaj stručnjak za Afganistan i podsjeća na odluku tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da mimo afganistanske vlade o povlačenju pregovara direktno s talibanima.
„Talibani su to sigurno shvatili kao kapitulaciju", uvjeren je Koehler. On isključuje mogućnost da su saveznici Amerikanaca, pa tako i Njemačka, uopće bili pitani za mišljenje. I onda je povlačenje američkih postrojbi ubrzano po odluci predsjednika Joea Bidena.
Za BND i Kancelarski ured analiza učinjenih pogrešaka tek je počela, a njome će se sigurno pozabaviti i novi saziv Bundestaga nakon parlamentarnih izbora 26. rujna. Možda u obliku parlamentarnog istražnog odbora. A onda i Angela Merkel mora računati s tim da će biti pozvana kao svjedokinja jer BND pripada u nadležnost Kancelarskog ureda. Bez obzira na to što tada više neće biti kancelarka, Merkel će morati preuzeti odgovornost za eventualno zakazivanje tajnih službi u Afganistanu u njezinom mandatu.