Zašto se okupljaju Srbi regije?

Najglasnije kritike poziva srbijanskog predsjednika čelnicima Srba iz zemalja regije stižu iz Crne Gore. Podgorica tako opet upozorava kako je riječ o "miješanju u unutrašnje stvari drugih zemalja". Aleksandar Fatić, direktor Centra za bezbednosne studije iz Beograda, s jedne strane smatra kako je riječ o "prirodnom potezu predsjednika Srbije, jer se srbijanska dijaspora u regiji nalazi pred ozbiljnim izazovima" pa tako ima osnova da se sazove jedan ovakav sastanak. S druge strane, Fatić smatra kako ima razloga i za kritiku takvih okupljanja:

"Regija realno ima problema zbog toga što nije napustila etničku politiku. I svaki put kad se neka okuplja relativno velika etnička zajednica kakva je srbijanska, to se s razlogom percipira u ostalim državama regije, koje su sve slabe, kao potencijalna prijetnja stabilnosti tih država. Međutim, ne radi se samo o srbijanskoj etničkoj zajednici, ista je situacija s praktično svim ostalim etničkim zajednicama u regiji. Sve one imaju nekakvu nacionalnu politiku iznad država u kojima žive. To se odnosi uostalom i na Mađare koji žive u Srbiji; oni imaju neku svoju nacionalnu politiku i nacionalne vrijednosti koje se vrlo često formuliraju porukama iz Budimpešte, iako oni žive u više zemalja. To se odnosi i na Bošnjake i na Albance i tako dalje. Tako da je to opći problem što Balkan ne može izvući iz domene etničke politike i što se etnička politika koristi za vanjskopolitičke manipulacije u regiji. I onda, kad dođe do nestabilnosti, ljudi se nekako prirodno vraćaju toj etničkoj politici“.

Iz Hrvatske, BiH, Crne Gore, Rumunjske...

Redovni godišnji sastanak predsjednika Srbije s uglednim ličnostima političkih, kulturnih i nevladinih organizacija i institucija Srba u susjednim zemljama sazvan je ovog petka (23. prosinca) u Beogradu. Iz Hrvatske se očekuje dolazak lidera Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca, iz Republike Srpske je pozvan predsjednik tog entiteta, Milorad Dodik, a u Beogradu se očekuju i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović i predsjedavajući Veća ministara BiH Nikola Špirić. Iz Crne Gore stižu predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić i predsjednik Nove srpske demokracije Andrija Mandić, a u Beogradu se očekuju i predsjednik Udruženja Srba i Crnogoraca u Albaniji Pavle Jakoj, kao i druge vodeće ličnosti političkih, kulturnih i nevladinih organizacija Srba iz Makedonije, Slovenije, Rumunjske i Mađarske.

Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, smatra kako ovaj sastanak ne bi bio sporan da nije bilo problema kakve smo ostavili iza nas. Popov kaže da se u pojedinim trenucima Srbija na neprimjeren način zalagala za Srbe u okolnim državama i zato je sad na organizatorima tog sastanka da uklone bilo kakve sumnje koje postoje u regiji:

„Mislim da nitko ne može osporiti pravo jedne države da se brine za svoje sunarodnjake u drugim državama, ali je pitanje načina i mjere, kako se to radi. Tako, da nije bilo nekih prijašnjih zahtjeva, poput onoga da Srbi dobiju status konstitutivnog naroda u Crnoj Gori ili podrške Miloradu Dodiku koji osporava postojanje Bosne i Hercegovine, to bi bio skup koji ne bi izazivao nikakvu podozrivost. Ovako, to može biti povod sumnji i osporavanju iz pojedinih susjednih država“.

Ako sve zakaže - tu je uvijek nacija

Državna politika Borisa Tadića je propala, smatra Fatić, osobito ona koja se odnosi na Europu i Kosovo. Zato, Fatić smatra kako je glavni razlog ovakvog okupljanja Srba iz regije zapravo već priprema za političko profiliranje: "Bliže se izbori i neophodna je neka nova razina nacionalne politike na kojoj bi se mogla voditi i državna politika. U tom smislu smatram opravdanim to što je učinio, jer kada vam propadne jedna strategija, vi idete na slijedeću razumnu strategiju, a ona je da vidite, što možete učiniti s nacionalnim korpusom u regiji“.

Koliko će rezultati ovog skupa biti pozitivni ili negativni za regiju i kakve će poruke prenijeti susjednim zemljama, ovisit će o porukama koje će iz Beograda uputiti predstavnici Srba regije, smatra Popov. On se nada da ta poruka ne mora biti samo negativna, nego da se sa sastanka mogu čuti i pozitivne inicijative za suživot s zemljama u kojima Srbi žive.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Šubić