Zbogom demokracijo?

Na prvi je pogled sve onako kao što treba biti u jednoj demokraciji. Predizborna kampanja, preko 20 stranaka, oporba je jaka i očekuje pobjedu. Parlamentarni izbori u Ukrajini u nedjelju (28.10.2012.) će proteći "transparentno i demokratski", kaže predsjednik Viktor Janukovič. Po uzoru na Rusiju, Janukovič je po prvi put u povijesti svoje zemlje na svim izbornim mjestima instalirao web-kamere kako bi sugerirao maksimalnu dozu transparentnosti.



Ali prvi dojam vara. Promatrači Organizacije za sigurnost i suradnju (OSCE) po prvi bi put nakon 2004. izbore u Ukrajini mogli nazvati "nedemokratskima", odnosno "nepoštenima". U Ukrajinu je OSCE poslao 635 promatrača, nikada ih više nije pratilo izbore u toj zemlji. Izbore će ukupno pratiti oko 3.800 iznozemnih promatrača. Zanimanje je veliko prije svega zbog toga što se Ukrajina u posljednje vrijeme, otkako je Janukovič 2010. ponovno predsjednik, razvija u smjeru autokratske države, tvrdi oporba. Stručnjaci i organizacije poput Europske unije izražavaju zabrinutost razvojem prilika u zemlji koja je svojedobno u postsovjetskom prostoru bila na glasu kao "svjetionik demokracije".

Izbori bez šefice oporbe



Najpoznatiji primjer je oporbena čelnica i bivša premijerka Julija Timošenko. Po prvi put od 1998. ona neće nastupiti na izborima. 51-godišnjakinja koja je predvodila "Narančastu revoluciju" već godinu dana nalazi se iza rešetaka. Jedan kijevski sud osudio ju je, uz međunarodne kritike, na sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog zlouporabe vlasti prilikom potpisivanja ugovora o isporuci ruskog plina. I drugi oporbenjaci poput Jurija Luženka, bivšeg šefa policije u Timošenkovoj vladi, zbog služenja zatvorske kazne ne sudjeljuju na izborima - oni su s njih praktično isključeni.

Europski parlament u jednoj je rezoluciji sve to ocijenio kao pokušaj elimiranja političkih protivnika. Već uoči izbora neki su parlamentarci bili skeptični. "Kad oporba ne može kandidirati svoje čelne ljude, onda to nisu slobodni izbori", smatra Elmar Brok, europski političar njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU). Slične riječi u razgovoru za DW bira i dopredsjednik Bundestaga, socijaldemokrat (SPD) Wolfgang Thierse.

Kličko je nada



Odsustvo Julije Timošenko se itekako osjeća na političkoj sceni, smatra kijevski poznati kolumnist Serhij Rahmanin. Predizborna kampanja nije bila spektakularna. Nema jakih osobnosti, nema žustrih diskusija i nema novih tema, mnogi su birači rezignirani, žali se Rahmanin.

Ankete pokazuju kako bi u parlament mogle ući četiri stranke. Na prvom mjestu je vladajuća Stranka regija s oko 23% glasova. "Ujedinjena oporba", savez nastao na temeljima Timošenkove stranke može računati s oko 17 posto glasova. Otprilike toliko može očekivati i UDAR aktualnog svjetskog prvaka u boksu Vitalija Klička. Po nekim anketama Kličko je na drugom mjestu. Njegova stranka je relativno nova i sve je popularnija. Nakon izbora Kličko je najavio koaliciju sa strankom bivše premijerke, ali je odbio potpisati koalicijski ugovor prije izbora, što je razljutilo sljedbenike zatočene Julije Timošenko. Četvrta stranka u parlamentu će biti očito komunisti koji se nadaju osvajanju deset posto glasova.

Desni ekstremisti

Rezultate ankete treba konzumirati s oprezom. Sudeći po podacima kojima raspolaže DW, čak 38% birača do dana izbora još nije donijelo odluku kome će pokloniti povjerenje. Može se dogoditi i da po prvi put izborni prag od pet posto pređe i desno-esktremna stranka Swoboda (Sloboda). Stranka Julije Timošenko sa Swobodom je već potpisala ugovor o koaliciji nakon izbora. Tu odluku kritiziraju stručnjaci poput Wilfrieda Jilgea sa Sveučilišta u Leipzigu. Swobodu on opisuje kao "antieuropsku", "antiliberalnu" stranku, kao stranku s "nacističkim stremljenjima". Vladajuća stranka koristi Swobodu kako bi u aktualnim diskusijama diskreditirala cjelokupnu demokratsku oporbu, upozorava Jilge. On smatra da bi se prozapadna oporba morala jasnije distancirati od Swobode.

Manipulacije uoči izbora



Jilge ne vjeruje u pobjedu Janukovičevih protivnika, čak ni u slučaju da sve oporbene stranke osvoje više glasova od vladajuće stranke. On govori o "manipulacijama uoči izbora", koje će utjecati na ishod izbora. Najvažnije: Janukovič je, podsjeća naš sugovornik, ponovno uveo mješoviti izborni sustav. Kod tog sustava samo polovica mandata (od oko 450 mjesta u parlamentu) bira se preko izbornih lista. Druga polovica mjesta pripada izravno izabranim kandidatima. A oni bi se nakon izbora mogli priključiti vladajućoj stranci i tako predsjedniku osigurati većinu. U Ukrajini se prebjege naziva "tuški", u prijevodu to znači "zaklane životinje", čime se aludira na potkupljivost potencijalnih prebjega.

Posljednji parlamentarni izbori u Ukrajini po mješovitom sustavu održani su 2002. Oporba je na njima pobijedila, ali tadašnji je predsjednik Leonid Kučma svejedno oko sebe uspio okupiti većinu zastupnika.