Černobil? Tko još pamti Černobil!

Izljev radioaktivne vode za hlađenje u atomskoj elektrani Krško po svemu sudeći je doista bio tek manji kvar - ili, kao što su stupanj krize u Krškom nazvali; "neuobičajeni događaj" kojeg su zaustavili drugi zaštitni mehanizmi same elektrane. Ali od jučer je čitava Europa na nogama - jer je strah još uvijek veoma dubok. Mnogi se još veoma dobro sjećaju sunčanih prvosvibanjskih praznika 1986. kada sunce odjednom nije značilo lijepo vrijeme, nego potpunu izloženost opasnosti koja dolazi od negdje daleko, opasnost koja se ne može vidjeti niti okusiti. Prije tog svibnja 1986. malo tko je uopće i znao da negdje u Ukrajini postoji mjesto koje se zove Černobil. Nakon toga je on postao noćnom morom za čitavu Europu.

Černobil je bio velika škola

Ali se ipak može reći da se nakon Černobila i nešto naučilo: sjećamo se i koliko je tada bilo laži i umanjivanja opasnosti. Europa je nakon toga izgradila gustu mrežu mjernih stanica na čitavom kontinentu - takozvani ECURIE koji sada, nakon Krškog na sreću doista nije našao razloga zazvoniti na uzbunu. Druga škola Černobila je bila da se definitivno napustila iluzija kako je atomska energija nešto čisto i bezopasno. Čitav niz zemalja je obustavio svoje atomske ambicije - ali ta se lekcija u posljednje vrijeme više ne smatra toliko važnom. Čak i u Europi: zbog cijena energenata, ali i zbog ambicioznih planova smanjivanja emisije ugljičnog dioksida. Nedugo prije nego što je predao svoju dužnost, britanski premijer Blair je već najavio gradnju novih atomskih elektrana jer inače neće ispuniti - ciljeve zaštite klime.

Žale i za starim ruskim elektranama

Velika Britanija nipošto nije jedina: ne razmišlja samo Slovenija o novoj elektrani, nego i Finska, Švicarska čak i Italija koja je pozatvarala sve svoje elektrane upravo nakon Černobila. Sada već u idućih pet godina Berlusconijeva vlada planira gradnju čitavog niza novih. Štoviše: i među novim članicama Unije koje su Europu usrećile sa preko 20 atomskih elektrana od kojih je Krško jedini koji je građen sa zapadnom tehnologijom, sada žale što su pristali zatvoriti te pogone. Tako misle i stanovnici Kosloduja u Bugarskoj: "Zamrzavanje ovih reaktora uopće nije bila dobra ideja. To je loše za naš grad. Mnogi su već odselili i ja još jedva mogu naći pomoć u gostionici. Svi su otišli jer se boje nezaposlenosti - posebno mladi ljudi." Ili pak drugi građanin misli kako se "nije se radilo o sigurnosti. To je bila čista politička odluka naše vlade i Bruxellesa"

Europski parlament otvoreno podržava atomsku energiju

I Poljska, osobito za vrijeme vlade premijera Kaczynskog je otvoreno govorila o svojim atomskim ambicijama. Tadašnja povjerenica za energetiku u ministarstvu gospodarstva, Elzbieta Wroblewska je uvjerena kako Černobil više nije nikakav argument. Doslovce kaže kako je od te katastrofe je prošlo mnogo godina i kako se sada sa mnogo više optimizma gleda na atomsku energiju na čitavom svijetu. Mnoge zemlje vide u toj energiji jedino rješenje za njihove energetske probleme. Kina, Brazil, Sjedinjene Američke Države, Kanada. Konvencionalna goriva više nisu dovoljna kako bi se pokrila potražnja. Tu, smatra poljska političarka, nema nikakve sumnje.

Doista: bez obzira na paniku u čitavoj Europi nakon incidenta u Krškom, gotovo neopaženo je prošla vijest kako je upravo Europski parlament prošlog listopada golemom većinom glasova izrazio podršku atomskoj energiji kao - citiramo tekst prihvaćen sa preko 500 glasova za i 183 protiv; "najznačajnijem izvoru energije u Europi koji ne emitira ugljični dioksid".

"Male nevolje" ipak vraćaju pameti

U toj euforiji za novim atomskim elektranama, ipak ima i malih problema. Tako je bilo u Španjolskoj: usred kampanje energetskih koncerna za gradnju novih atomskih elektrana je ovog travnja objavljeno kako se još u listopadu prošle godine dogodio incident u atomskoj elektrani Asco I u kojem je doista došlo do istjecanja radioaktivnosti u prirodu. Niti ta vijest nije uzdrmala propagandnu mašineriju koja je tvrdila kako ste - citiramo njihovu poruku španjolskoj javnosti - "mogli radioaktivne čestice koje su istekle staviti na kruh i pojesti, bez da bi vam to moglo štetiti."

Ali izgleda da se i tamo ponavlja ono što smo vidjeli i u tragediji Černobila kada su odgovorni lagali čak i političku vrhušku u Kremlju. Jer Španjolski nadzorni odbor za atomsku energiju je taj "sitan incident" u Ascu proglasio jednim od četiri najtežih u povijesti Španjolske. Sada se svih 1600 djelatnika i posjetitelja elektrane kod Tarragone šalje na liječnički pregled. Direktor i šef službe sigurnosti španjolske atomske elektrane su dobili otkaz. I uglavnom su zamukli pozivi na gradnju novih atomskih elektrana u Španjolskoj - barem za sada.