Češka prodaje vojne bunkere
23. rujna 2021Koncem 30-ih godina prošlog stoljeća je tadašnja Čehoslovačka izgradila ogromnu mrežu utvrda duž granice s tadašnjom Njemačkom. Iako taj obrambeni sustav nije u potpunosti bio završen do rujna 1938. godine, on je zajedno s planinskim masivima u pograničnom području predstavljao ipak važnu prepreku Wehrmachtu, prepreku od koje su generali nacističke vojske strahovali.
Iako je vlada u Pragu tada mobilizirala 1,1 milijun vojnika koji su bili spremni za borbu, tadašnji britanski premijer Neville Chamberlain i njegov francuski kolega Edouard Daladier potpisali su takozvani „Minhenski sporazum" s Adolfom Hitlerom 29. rujna 1938. Prema tom sporazumu je Čehoslovačka obvezana da skoro cijelo pogranično područje s Nemačkom, koje je u to vrijeme većinski bilo naseljeno Nijemcima, ustupi Trećem Reichu.
Praktički sve čehoslovačke pogranične utvrde tako su pale u ruke nacista. Bez njih, država je bila vojno nemoćna, što je nacistima 15. ožujka 1939. znatno olakšalo okupaciju ostatka zemlje. Paradoks je da su utvrđenja kasnije služila njemačkim okupatorima - u proljeće 1945. kao obrana od sovjetske vojske. Okršaji koji su se odigrali na tim utvrdama znatno su usporili napredovanje Sovjeta i koštale ih tisuće života.
Od 2000. godine vojska Češke Republike, koja je pravni nasljednik Čehoslovačke, traži rješenje za ove objekte. Neki od mogućih scenarija je da se te objekte preda pokrajinama ili općinama ili da se prodaju privatnim osobama. „Na našem području registrirali smo 4993 mala borbena bunkera iz predratnog razdoblja", rekao je Petr Sikora iz Službe za odnos s javnošću Ministarstva obrane Češke za DW.
Bez vojnog značaja
S obzirom na to da ovi objekti danas više nemaju vojni značaj, skoro trećina bunkera je već promijenila vlasnika, kaže Sikora. „Svake godine nekoliko desetina bunkera promijeni vlasnika, do sada taj broj ukupno iznosi oko 2.000 objekata".
Češka vojska želi prodati praktički sva utvrđenja ili ih besplatno predati pokrajinama i općinama. „Vojska čuva samo nekoliko zgrada za svoje potrebe, poput skladišta", kaže Sikora za DW. Tu uglavnom spadaju veće utvrde. Vojska želi ipak zadržati jednu od njih, jer se tu nalazi seizmološka postaja za nadgledanje nuklearnih eksplozija.
Raste zanimanje za kupovinom bunkera
Svake godine se sve više objekata na prodaju pojavljuje na internetskoj stranici Vojske Češke Republike. „Prodajne cijene se obično kreću između 1.000 i nekoliko desetina tisuća eura", kaže Sikora. Najviše je u ponudi malih bunkera tipa „Ropik". Na nekim posebno atraktivnim lokacijama, na primjer u vinogradarskoj regiji oko Mikulova u Južnoj Moravskoj, ovaj bunker, uključujući i pripadajuće imanje, košta i četiri puta više.
Pošto se prodaju na javnim dražbama, konačna cijena može biti i veća. Ipak, zanimanje za kupovinom bunkera raste iz godine u godinu. „Trenutna ponuda uključuje 22 objekta koji su bili dio nekadašnjih graničnih utvrđenja", kaže inženjer Jiri Caletka, član Službe za medije Ministarstva obrane u Pragu.
Bunkeri kao turistička atrakcija
Neki objekti su već renovirani i pretvoreni u muzeje za koje vlada veliko zanimanje - kako turista iz Češke tako i iz inozemstva. Najposjećeniji objekt je artiljerijska utvrda Hurka na sjeveru grada Kralikija u podnožju Sudetskog gorja, u blizini granice s Poljskom.
„Imali smo više 20.000 posjetitelja i u srpnju i kolovozu", kaže Martin Rabon, predsjednik Zajednice prijatelja čehoslovačkih vojnih utvrda. „Obzirom da se naš bunker nalazi na glavnom putu između Praga i skijališta Dolna Morava, to je jedina utvrda otvorena za posjetitelje tijekom cijele godine", kaže Rabon. Njegovo udruženje se već trideset godina volonterski bavi tim vojnim obrambenim sustavom.
Kulturna ostavština
Rabon nema ništa protiv prodaje bunkera privatnicima, ali ističe da ponekad nema ni pristupačnih cesta do tih objekata, a pitanje vlasništva okolnog zemljišta često nije ni razjašnjeno. „Zato savjetujemo potencijalnim kupcima prije svega da riješe pitanje zemljišta oko tih objekata", dodaje Rabon.
Neki od objekata, kao na primer artiljerijska utvrda Bouda, za koju je ova zajednica također zadužena, kulturni su spomenici Češke Republike. „Linija obrane nije u potpunosti stavljena pod zaštitu kulturne baštine", upozorava naš sugovornik. I dodaje: „Logično je da se vojska riješi tih objekata. Ali, mora se osigurati budućnost tih kulturnih spomenika, koji svjedoče o patriotskom entuzijazmu Čeha kada su branili svoju domovinu u 30-im godinama prošlog stoljeća."
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu