Čiji je Aleksa Šantić?
4. kolovoza 2010
Tijekom srpnja su u Mostaru već održane Šantićeve večeri poezije, u organizaciji Srpskog prosvjetno kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” Mostar i Muzeja Hercegovina. Ali sada je osvanula još jedna manifestacija istog imena, a ovog puta organizatori su Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo “Gusle” iz Mostara i Srpska pravoslavna crkvena općina Mostar.
Mostarski paroh Radivoje Krulj u ime organizatora, kako on tvrdi, "pravih" Šantićevih večeri poezije, kaže kako su “Gusle” i Crkvena općina stvarni i prirodni nasljednici manifestacije. "Napravili smo zajednički koncept s ljudima od imena i pera iz Mostara. Slijedeće godine ćemo, ako Bog da, Šantićeve večeri usmjeriti u tom smjeru kako bi okupili najbolje pjesnike sa prostora bivše Jugoslavije. Također ćemo posvetiti jednu večer mladim i neafirmiranim pjesnicima", obećava mostarski paroh.
"Ovo je zloupotreba pjesnika!"
Zvuči lijepo, ali to je tradicija "Večeri" koje već desetljećima traje u organizaciji mostarske Prosvjete u suradnji s Muzejom Hercegovine: "Ovo je, najblaže rečeno, zloupotreba Šantića!“ - kaže predsjednik SPKD Prosvjeta Mostar, Ratko Pejanović. "Paroh Krulj pokušava zanemariti činjenicu da Šantićeve večeri poezije traju punih 37 godina i da nisu od jučer! Mostarska Prosvjeta smeta određenim ljudima jer je multinacionalna i njeguje kulture svih naroda“.
"Smatramo da smo mi prirodni nasljednici ove manifestacije. Sjetimo se da je Šantić bio osnivač, predsjednik i glumac "Gusala“, predsjednik i pisac himne "Prosvjete", kao i predsjednik Crkvene općine Mostar i nadasve vjernik koji je kršten u Staroj, a opojan u Sabornoj crkvi čija je obnova u toku. Na početku rata je Šantić bačen u Neretvu i simbolično istjeran iz Mostara pa su se Večeri održavale u Nevesinju. Od prošle godine vraćene su u Mostar, gdje im je i mjesto. Pjesnici su prošle godine posjetili Nevesinje gdje je održana jedna večer poezije”, kaže mostarski paroh Radivoje Krulj.
Na održavanje "Šantićevih večeri“ u duplikatu su reagirali i iz Muzeja Hercegovine, koji je uz časopis "Sloboda“ bio i prvi organizator Šantićevih večeri poezije 30.06.1969.godine. "Mostarski pjesnik Aleksa Šantić ne pripada samo određenim nacionalnim društvima , on je baština svih građana Mostara i Bosne i Hercegovine. Pravo je svih građana ovog grada da ga slave kao i do sada u organizaciji Grada Mostara i njegovih kulturnih institucija. Smatramo da je uspjeh održavanja svih ranijih 37 Šantićevih večeri poezije već i to što je svako radio svoj posao, kulturni radnici svoj, a vjerski službenici svoj“ ističe Asim Krhan, direktor Muzeja Hercegovine.
"Amateri i nadrimanifestacija"
Što se tiče paralelizama kad je u pitanju ova manifestacija, paroh Krulj kaže: "Mi se ne bavimo amaterizmom protekle manifestacije ili bolje reći 'nadri Šantićevih večeri poezije' i grupicom ljudi koja je trenutno uzurpirala i privatizirala SPKD Prosvjetu. To je ispod svakog nivoa i imena Alekse Šantića i grada Mostara. Želimo Šantića vratiti u rodni grad na dostojanstven i gospodstven način, kako on i zaslužuje”.
"Izrazi nadrimanifestacije i amaterizam, koje je Krulj uputio da opiše 37. Šantićeve večeri poezije nas rastužuju, a dosadašnje učesnike ove manifestacije u dugogodišnjoj povijesti njenog održavanja obezvrjeđuju i vrijeđaju. Spomenimo samo neka imena: Skender Kulenović, Stevan Tontić, Vesna Parun, Oskar Davičo, Enver Đerčeku, Ivan Kordić itd.“ kaže predsjednik SPKD Prosvjeta Mostar Ratko Pejanović. "Nadamo se da će se to promijeniti te da ćemo u budućnosti zajedničkim snagama raditi na organizaciji 38. Šantićevih večeri poezije, a ne upućivati uvrede i omalovažavati jedni druge.“
Šantić se odavno vratio u svoj grad, ali još uvijek ne na mjesto koje mu pripada. Podsjetimo da je ukinut naziv stare Gimnazije u Mostaru koja je nosila Šantićevo ime. Jedna od središnjih gradskih ulica koja se prije nedavnog rata zvala Ulica Alekse Šantića, sada nosi ime po ministru u Vladi NDH Mili Budaku.
Autor: Sanel Kajan, Mostar
Odg. ur.: A. Šubić