Školarine za studij na njemačkim Sveučilištima

Za mnoge to predstavlja ogromno finacijsko opterećenje, no mnoge još dodatno frustrira to što se za sada ne vide nikakvo poboljšanje uvjeta studija.

Kao i uvijek na početku semestra, studenti se skupljaju ispred zgrade Sveučilišta, traže predavaonice i susreću svoje kolege i kolegice. No danas ipak nije dan kao i svaki drugi na koelnskom Sveučilištu: 4.200 brucoša od ove godine trebaju plaćati 500 eura školarine po semestru. Svrha školarine je da se poboljšaju uvjeti studiranja za sve studente. No mnogi studenti su ipak vrlo nezadovoljni:

"Što se tiče školarine - ja ne primjećujem da se tu išta promijenilo. Mislim da će se to osjetiti tek nakon izvjesnog vremena."

Atmosfera u predavaoni broj osam to samo može potvrditi: u trenutku kada se u dvoranu u kojoj se održava predavanje iz povijesti guraju posljednji studenti, već odavno nema slobodnih mjesta za sjedenje. Oni sjedaju na prozorske okvire i na pod. Oni koji sjede iza posljednjeg reda sjedala ionako ne mogu više ništa ni čuti ni vidjeti.

Patrick Schnepper iz studentskog odbora organizacije ASTA zna da je na nekim odsjecima osobito velika gužva:

"Posebno velike probleme imamo na pedagoškom odsjeku, gdje nema mjesta na seminarima. Svake godine seminare napuštaju stotine studenata jer jednostavno za njih nema dovoljno kapaciteta."

Sada bi se se to trebalo promijeniti - na bolje. Zahvaljujući školarinama u blagajnu koelnskog Sveučilišta trebalo bi se sliti milijun i 750 tisuća eura bruto. Tri četvrtine tog novca tebalo bi se dati izravno pojedinim fakultetima. To se u radu tih fakulteta još ne može opaziti zbog toga što se oni nalaze u fazi planiranja i još nisu ni dobili ta sredstva. Novac je namijenjen za poboljšanje uvjeta studiranja. No brojni studenti, isto kao ni njihova organizacija Asta ne vjeruju u to:

"U buduće će se sigurno izgraditi neki prestižni objekt - neka nova zgrada ili tako nešto - ali čisto sumnjam da će se time bitno poboljšati uvjeti studiranja. Stalno se govori kako će se uvesti novi tutorski programi. Na mom odsjeku su takvi programi oduvijek i posotjali, no od sada ih se više neće finacirati sredstvima iz blagajni savezne zemlje, već od školarina."

Patrick Honecker, galsnogoovrnik Sveučilišta, to opovrgava:

"Naša savezna zemlja je gotovo u svim područjima uvela mjere štednje, a i u području znanosti. To znači: što se tiče sveučilišta, nije došlo do rezanja sredstava."

Bez obzira na uvođenje školarina, nikada do sada se na sveučilište nije upisalo toliko novih studenata kao ove godine. Njihova osganizacija ASTA svjedno će se boriti protiv uvođenja školarina. Oni planiraju, zajedno s ostalim predstavnicima studenata, uložiti žalbu zbog uvođenja školarina i tražiti da se uplaćeni novac vrati. Ako im to uspije, Sveučilište će doista trebati vraćati uplaćeni novac.