Štedjeti se mora i u najbogatijoj zemlji Unije

Prije samo dvije godine stanje je bilo dijametralno suprotno: tada se novac trošio s ciljem poticanja konjunkturnog rasta. Svih 16 članica eurozone ima previsok državni dug, a njega u idućim godinama moraju spustiti ispod granice od tri posto BDP-a. Danas se više nitko ne sjeća obećanja kojeg su europski ministri financijska dali 2007., za vrijeme njemačkog predsjedanja EU-om. Kratko prije izbijanja financijske i gospodarske krize, oni su obećali da će njihovi nacionalni proračuni "uskoro biti sanirani".

Zbog ogromnih dugova koji ih pritišću, zemlje Unije prisiljene su na djelomično drastične mjere štednje. Nakon jedne od brojnih kriznih sjednica u posljednje vrijeme, austrijski ministar financija Josef Pröll otkrio je koliko je situacija ozbiljna: "Naravno da će mjere štednje biti veliki izazov za pogođene zemlje i vlade. Radi se o najvećoj krizi u našoj povijesti. Neodgovorno trošenje javnog novca u nekim je zemljama dovelo gotovo do kolapsa. Jedini izlaz je temeljita promjena struktura, kako bi ubuduće solidno gospodarili nacionalnim financijama. Tu nema alternative."

Radikalne mjere u Latviji i Irskoj

Latvija i Irska radikalno su srezale plaće državnih službenika. Latvija trenutno preživljava samo zahvaljujući kreditima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije. Irska je uvela nove poreze i povisila dobnu granicu za odlazak u mirovinu. U Latviji se primjećuje lagani gospodarski oporavak, no stopa nezaposlenosti iznosi oko 19%. Latvijci i Irci su više-manje bez većih prosvjeda prihvatili mjere štednje - za razliku od Grka, koji su ošto prosvjedovali protiv mjera socijalističke vlade.

U neredima u Ateni početkom svibnja poginulo je troje ljudi. Samo uz pomoć odlučnih mjera štednje, grčki premijer Giorgos Papandreou uspio je dobiti kredite od drugih članica eurozone, odnosno od MMF-a. U iduće tri godine, Grčka mora uštedjeti 30 milijardi eura, i to preko sljedećih mjera: snižavanjem plaća za državnu administraciju, snižavanjem mirovina i povišenjem stope PDV-a na 23%. Alternative tim mjerama nije bilo, priznao je Papandreou - Grčkoj je u tim danima prijetio državni bankrot.

Glavni teret mjera štednje i u Španjolskoj će podnijeti zaposlenici u državnoj upravi, odnosno umirovljenici. Sindikati prijete općim štrajkom. Vlada socijaliste Josea Zapateroa tetura i moguće je i da padne. U iduće četiri godine on želi uštedjeti 50 milijardi eura i smanjiti stopu novog zaduženja. Vlada u Madridu mora spasiti i mnoge banke u zemlji, koje su kreditirale građane u kupovini nekretnina. Krediti koje oni više ne mogu otplaćivati. Štedjeti se mora, a možda će Španjolcima biti potrebni i hitni krediti Europske unije. Španjolska, Grčka i Irska su zemlje s najvećim novim zaduženjem u eurozoni.

Francuzi protestiraju protiv mjera štednje

Francuska vlada je oklijevala prilikom objavljivanja detalja svog paketa štednje. Predsjednik Nicolas Sarkozy namjerava reformirati mirovinski sustav, a to ne nailazi na odobravanje mnogih Francuza. Oni su prosvjedovali protiv reformi. Stanje u francuskoj državnoj blagajni ipak nije tako strašno kao u Grčkoj ili Španjolskoj. Pa ipak se Sarkozy boji da će mjere štednje negativno utjecati na konjunkturni rast. Njegovo mišljenje dijele i neki ekonomski analitičari.

I Francuzi žele smanjiti deficit, ali samo ukoliko se gospodarstvo bude razvijalo u pozitivnom smjeru. Taj se preduvjet ne sviđa Europskoj komisiji, a ne sviđa se ni njemačkoj kancelarki Angeli Merkel. I Njemačka mora štedjeti, oko 80 milijardi eura do 2014: "Zemlje članice moraju preuzeti odgovornost za solidnu proračunsku politiku, to je ključni element eurozone", podsjetila je Angela Merkel. Britanci su vrlo pompozno najavili svoje mjere štednje - u parlamentu je kraljica Elizabetha prije mjesec dana rekla kako je "vrhovni prioritet smanjivanje deficita i gospodarski rast". Premijer David Cameron u prvoj fazi želi uštedjeti sedam milijardi eura. Hoće li to biti dovoljno za smanjenje deficita?

Štedi se i u "novim" zemljama članicama. Nova mađarska vlada Viktora Orbana planira sniziti porezna opterećenja za poduzeća kako bi se eventualno otvorila nova radna mjesta. Istovremeno se za 15% "režu" plaće državnih službenika. I Mađarska trenutno preživljava samo zahvaljujući kreditima MMF-a. Stručnjaci su skeptični hoće li vladine mjere biti učinkovite. Relativno stabilno stanje još uvijek je u Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj. Oni nemaju visoke inozemne dugove i zato su i nacionalni paketi mjera štednje nešto umjereniji. Štedjeti mora čak i Luxemburg, najbogatija zemlje EU-a. No tamo nisu planirane uštede u socijalnom sektoru ili na plaćama administracije, odnosno na mirovinama.

Bez obzira na sve najavljene mjere štednje, ukupni dug svih 16 zemalja članica eurozone u idućoj će godini narasti na 90% BDP-a, prognozira Europska komisija. Europskim ugovorom dozovljeno je maksimalno 60%-tni deficit.

Autor: Bernd Riegert/ sma

Odg. ur.: Marijana Ljubičić