Što bi značila kopnena ofenziva na Gazu?

„Tek smo na početku“, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanjahu, pozivajući na odmazdu. „Ono što ćemo uraditi našim neprijateljima idućih dana kod njih će odzvanjati generacijama.“

Vojni stručnjaci su uvjereni da je to najava kopnene ofenzive na Pojas Gaze koji je kompletno okružila oklopljena izraelska vojska. Na oružje se diglo 300.000 rezervista, što je najveća mobilizacija u povijesti Izraela.

Vlasti Izraela pozvale su civile iz Pojasa Gaze da se „sklone", uz opasku da mogu otići u Egipat. Ali u međuvremenu je i jedini prijelaz prema Egiptu zatvoren i oko 2,2 milijuna ljudi je u potpunoj izolaciji.

Ljudima u Izraelu je pak rečeno da nabave zalihe hrane, vode i lijekova za 72 sata, što bi također mogao biti predznak kopnene ofenzive.

Prema analizi londonskog Guardiana, izraelska vojska je pri ranijim borbama u Gazi pokušavala zauzeti centralni dio tog malenog pojasa, dugog četrdesetak, a širokog šest do dvanaest kilometara.

Tako bi se presjekla veza između grada Gaze i južnog dijela Pojasa. No, i Hamas je vjerojatno spreman na taj scenarij.

Urbane borbe rizik za vojsku

„Hamas je u prednosti utoliko što dobro zna teren i može djelovati iz zasjede", kaže Muriel Asseburg, stručnjakinja za Bliski istok u berlinskoj Zakladi znanost i politika. I to usprkos vojnoj nadmoći Izraela čije bi trupe imale podršku iz zraka.

„Rizik za izraelske trupe bi usprkos tome bio jako velik jer ne znaju točno gdje se kriju borci, gdje su skladišta oružja, a gdje taoci. U borbi od kuće do kuće bi izraelska vojska mogla pretrpjeti velike gubitke", dodaje ona za portal Tagesschau njemačkog javnog servisa ARD.

Kako podsjeća Guardian, 2014. je izraelska vojska izgubila 13 vojnika u samo jednoj noći borbi u Shujaiyyi, najgušće naseljenoj četvrti grada Gaze. Vojnici su naišli na protutenkovsku minu i strojnice.

Do danas, piše list, Hamas vjerojatno ima veliki broj originalno ruskih prenosivih protutenkovskih raketa tipa Kornet. One su se već pokazale ubojitim protiv izraelskih tenkova u Libanonu.

Hamas vjerojatno ima i modificirane dronove-bombardere, kakvi se koriste na ukrajinskom ratištu.

Što s taocima?

Ako i izgleda da je raspoloženje u Izraelu da se Hamas sad mora uništiti, pitanje je što će biti s taocima?

Prema različitim procjenama, Hamas drži stotinjak talaca, a teroristička grupa Islamski džihad još njih tridesetak. Među njima žene, djecu, strane državljane…

Navodno su prvi razgovori o eventualnoj razmjeni obavljeni preko katarskih posrednika, ali su bili neuspješni.

„Ako prije kopnene ofenzive uspije uspostavljanje humanitarnog koridora, onda bi makar dio talaca – žene, djeca i starci – mogao biti oslobođen u zamjenu za palestinske zatvorenice iz izraelskih zatvora", zaključuje Asseburg.

Hamas je inače zaprijetio da će ubiti po jednog taoca za svaku izraelsku raketu koja bez upozorenja padne na stambeni objekt u Pojasu Gaze.

Ami Ajalon, bivši izraelski ministar i šef tajne službe Schin Bet, žestoko je kritizirao vlast svoje zemlje zbog politike prema Palestincima, tvrdeći da je tako ojačan Hamas.

Čak i Ajalon, poznat kao čovjek koji se zalaže za mir s Palestincima, kaže da Izrael sada nema izbora do ući u Gazu. „Kako bi se to učinilo, tisuće Palestinaca će morati biti ubijene. Nemam predodžbu koliko će izraelskih vojnika i civila stradati.“

Kako je dodao u razgovoru za francuski Figaro, masakr koji je Hamas počinio do sada je bio nezamisliv. „A kako bi se uništilo vojno krilo Hamasa, nema alternative kopnenoj ofenzivi. Jer, ne možemo pobiti dva milijuna ljudi bombardiranjem."

Hamas je uračunao mrtve civile

Mnogi stručnjaci navode dva razloga zašto bi se Hamas mogao ipak veseliti takvoj izraelskoj ofenzivi.

Najprije, što više žrtava, to manje šanse da arapske države poput Saudijske Arabije normaliziraju odnose s Izraelom. Drugo, postoje indicije da bi u slučaju ofenzive na Gazu opasnost za Izrael odmah stigla sa sjevera, od libanonskog Hezbolaha. Tako bi vojska bila razvučena na barem dvije fronte.

Inače, malo tko vjeruje da se Izrael sprema da ponovo okupira Gazu. Prema analizi Guardiana, bio bi prevelik izazov da se Pojas drži pod kontrolom duže vrijeme. Pretpostavlja se zato da će cilj biti brza eliminacija Hamasa.

Ali, berlinska stručnjakinja Muriel Asseburg upozorava da Hamas, čak i ako bude razbijen u Gazi, neće nestati već bi mogao djelovati iz egzila. Asseburg smatra da je Hamas „beskrupulozno" već uračunao velik broj žrtava i među palestinskim civilima.

„Može se očekivati velik broj civilnih žrtava u Pojasu Gaze. Potpuna blokada, koju je vojska sad uvela, najava izraelskih vlasti da će odsjeći opskrbu hranom, vodom, strujom i gorivom učinit će situaciju idućih dana i tjedana ekstremno teškom", kaže ona.

A što poslije rata?

Ujedinjeni narodi su osudili držanje talaca kao i blokadu Gaze i tražili humanitarni koridor.

„Vojni uspeh Izraela u Pojasu Gaze svakako ne bi značio deradikalizaciju tamošnjeg stanovništva. Bez perspektive za narod u Gazi nije moguć trajni mir pa ni sigurnost za Izrael", dodaje Asseburg i zaključuje:

„SAD i Europljani su stali iza Izraela, s obzirom na odvratne ratne zločine koje je počinio Hamas. Ali njihov zadatak je i da pitaju što poslije rata, kako se mogu stvoriti održive perspektive koje neće više biti plodno tlo za Hamas i druge radikale."

nr (ard, le figaro, the guardian, orf, rtr, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu