Što Hrvatska čini da bi se obranila od vremenskih ekstrema?

Popis meteoroloških postaja koje ovaj mjesec obaraju rekordne količine kiše sve je dulji. Kako je objavio DHMZ, ovaj je rujan već sada najkišovitiji u povijesti mjerenja u Velikoj Gorici, Krapini, Poreču, Ogulinu, Zadru, Zemuniku, Zavižanu te u Zagrebu, gdje se na mjernoj postaji Grič količine kiše bilježe još od 1862. godine. Na Rabu je, pak, zabilježena najveća rujanska količina oborina izmjerena ikada na bilo kojoj od glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a – 540 litara po četvornom metru. U Zadru je samo tijekom jutra 11. rujna palo 188 litara kiše po četvornom metru, a u dva dana više od 300, pa nije čudo da su posljedice bile katastrofalne. Međutim, štete su bile veće nego prije više od 30 godina, kada se dogodio sličan, ako ne i jači potop. No, krenimo redom.

"Rujan je trebao biti topao, a onda se nešto dogodilo"

Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar kaže kako su dugoročne prognoze za ljeto bile vrlo dobro odrađene, najavljena se suša dogodila i šteta je, ističe, što se nisu bolje napravile pripreme za očekivane požare. Krajem kolovoza su prve prognoze za jesen s velikom sigurnošću govorile da će rujan biti suh i topao. "A onda se nešto dogodilo", kaže za DW Mazzocco Drvar i dodaje da za ovakvo vrijeme nema objašnjenje, ali da sumnja da su krivac uragani koji su poharali Karibe i jug SAD-a. "Ta pojačana aktivnost na Atlantiku je dovela do toga da se u Europi sve poremeti", kaže.

"Struka upozorava na to da će s klimatskim promjenama biti sve više i više katastrofalnih meteoroloških događaja i to kako velikih izljeva vode, tako i suša, zbog čega bismo više trebali početi razmišljati o navodnjavanju." Onoga što nazivamo "normalnim vremenom" će, kaže, biti sve manje. "Klimatske promjene utječu na to da ćemo imati sve više miješanja godišnjih doba, zimskih dana u ljeti i ljetnih dana u zimi", kaže Dunja Mazzocco Drvar.

Očekujte jače padaline i dizanje razine mora

I Josip Rubinić, docent na Građevinskom fakultetu u Rijeci i član skupine koja pri Ministarstvu okoliša radi na prijedlogu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, potvrđuje da možemo računati i na sve više hidroloških ekstrema. Kaže da procjene promjene klime pokazuju da do 2040. odnosno, do 2070. prema nekim modelima i klimatskim scenarijima ovisnima o tome koliko čovječanstvo uspije zaustaviti ispuštanje stakleničkih plinova, možemo očekivati i do 20 posto intenzivnije kratkotrajne padaline u Hrvatskoj. No, Rubinić ističe da klimatske promjene nisu jedini krivac za katastrofalne poplave, već da su one dijelom uzrokovane i postojećim rješenjima i konceptima odvodnje, betoniziranjem vodopropusnih površina te stanjem kanalizacijske mreže u zemlji.

Rubinić navodi primjer Pule koja nije najkišovitiji grad, no ima čestih problema s poplavama. "Riječ je o gradu čija je osnovna infrastruktura napravljena u doba Austro-Ugarske i jednostavno više ne odgovara daleko napučenijem i izgrađenijem gradu. Nadogradnja tog sustava po starim konceptima nije uspjela smanjiti rizike pojava velikih voda te su se upravo na području Pule inicirali i neki suvremeniji pristupi odvodnji oborinskih voda". kaže. Dodatno, u zadnjih stotinjak godina razina mora se digla za 20-ak centimetara pa su stari mostovi, primjerice u Ninu, postali jednostavno preniski da bi mogli propustiti vodu ispod svojih lukova, a ranije izgrađeni kanalizacijski sustavi zbog toga imaju smanjeni kapacitet prihvata oborinskih voda. Što će biti kada se razina mora do 2100. godine poveća za 40 do 65 centimetara, kako se navodi u dokumentima projektne skupine za prilagodbu klimatskim promjenama? Iz Ministarstva okoliša i energetike najavljeno je da će do kraja rujna dati u javnu raspravu i završni dokument - "Nacrt strategije prilagodbe RH klimatskim promjenama". 

"Živjeti s poplavama"

Rubinić kaže da Hrvatska treba rekonstruirati svoje sustave za odvodnju, ali se mora promijeniti i koncept na kojem oni počivaju. Izgradnja većih kolektora u naseljima ima ograničeni učinak, jer se naselja šire, a potrebe povećavaju. Naselja uz more gube zelene površine koje mogu upiti vodu. One su sada betonirane i s njih se voda slijeva u kanalizacijsku mrežu koja je jednostavno ne može primiti, a čak nije tome ni namijenjena. "Nema više ni gušterni koje su nekad bile rađene da prikupljaju vodu, pretvorene su u apartmane", dodaje pomalo sarkastično docent Rubinić.

"U svijetu je trend upravljati oborinskim vodama i učiniti ih što sporijima, graditi retencije i zadržati vodu na određenom prostoru, živjeti s poplavom, a ne samo braniti se od nje, mada je i to naravno nužno u urbanim sredinama. Ali neka kiše poplave primjerice parkove koji će upiti vodu, dok se mi trudimo vodu što prije poslati dalje, što samo radi probleme naseljima nizvodno."

Kao primjer jedne male stvari koja pomaže Rubinić ističe primjer SAD-a gdje se plaća više za odvodnju ako vodu s krovova skrećete na prometnicu, a ne na travu u svom vrtu ili u bačve ili neku drugu retenciju, dok se "kod nas sve betonira, zatvori, usmjerava da se samo slijeva na javne površine i onda nastaje problem."

Sustav ne funkcionira

Meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar dodaje tome i problem nedovoljne suradnje između njezine struke i nadležnih hitnih i interventnih službi. Meteorolozi najave oluje, velike kiše i vjetrove, ali čini se kao da ne postoji sustav koji na to reagira, kaže. Komunalne službe koje dobiju upozorenje barem 24 sata unaprijed ne obiđu grad da podrežu suhe grane i učvrste kontejnere ili da provjere jesu li odvodi začepljeni, medicinske službe ne "podignu" liječničke timove da budu u pripravnosti....

Sustav bi, kaže, trebao funkcionirati tako da ga građani ni ne osjete, a ne da se dižu alarmi. Navodi najsvježiji primjer iz prošlog tjedna, prije poplave u Ogulinu. "U emisiji RTL Danas sam u četvrtak upozorila gledatelje da se u subotu očekuje 150 do 200 litara kiše na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara. DHMZ je izdao crveni alarm u petak i službe u Ogulinu su imale dovoljno vremena reagirati i primjerice pokupiti smeće iz Đulinog ponora", kazala je Dunja Mazzocco Drvar. Hrvatske vode su, međutim, to činile tek u nedjelju uz pomoć HGSS-a i njegovih čamaca, kada su već bile poplavljene stotine kuća u gradu. Gradonačelnik je tek tada sazvao sastanak kriznog stožera, a tada su, kada je bujica bila na ulicama, građani pozvani da pomognu puniti vreće s pijeskom. Baš kao i prilikom svake poplave s kojima grad muku muči iz godine u godinu. Dobra vijest za kraj je da Vlada najavljuje rješavanje problema poplava u Ogulinu - izgradnjom retencije u obližnjem Hreljinu Ogulinskom. Nadajmo se prije iduće poplave.