Što je to uopće "Islamska država"?

"Islamska država" (IS) je sunitska ekstremistička skupina koja je nastala iz ostataka Al-Qaide u Iraku (AQI). Ta teroristička skupina želi silom stvoriti jednu sunitsku božju državu koja bi obuhvaćala Siriju i Irak, ali i Libanon, Izrael i Jordan. To bi značilo svladavanje, odnosno brisanje dijelom od kolonijalnih sila proizvoljno povučenih nacionalnih granica u toj regiji. IS kontrolira već dijelove Sirije i Iraka.

Borba IS-a protiv Asada i SAD-a

Stručnjaci za Bliski istok polaze od toga da su "Islamsku državu" prvotno financirali Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati kako bi podržali borbu IS-a protiv režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. No, dokaza za tu tvrdnju nema. U međuvremenu ta organizacija navodno ima 10.000 boraca, među njima i mnogi suniti iz sjeverne Afrike, zemalja Perzijskog zaljeva kao i konvertita iz Europe i SAD-a.

Izvorno je "Islamska država" nastala kao skupina otpora protiv američke intervencije u Iraku 2003. godine. Tada je s vlasti svrgnut Sadam Husein, zabranjena njegova nacionalistička stranka Baath i raspuštena vojska. Ekstremisti, međutim, nisu napadali samo američke vojnike, već su vršili i samoubilačke napade na šijite i kršćane.

Jordanac kao prvi vođa

Ta skupina se u početku sastojala pretežito iz bivših vojnika i pristaša Sadama Huseina i njegove stranke Baath, a zatim se radikalizirala pod vodstvom jordanskog islamista Abu Musaba al-Zarqawija. Prvotno je bio sitni kriminalac, ali se Zarqawi u jednom jordanskom zatvoru počeo zanimati za ekstremističke ideje. U Afganistanu se borio od 1989. do 1992. protiv vlade u Kabulu. Jordanci su Zarqawija 1994. ponovno uhitili, ali je pet godina poslije pušten na slobodu u okviru jedne generalne amnestije.

Vratio se u Afganistan, ali je bio prisiljen pobjeći u sjeverni Irak nakon što su talibani svrgnuti s vlasti tijekom američke invazije 2001. godine. U Iraku je bio vođa arapske militantne frakcije u okviru kurdske skupine Ansar al-Islam, kasnije je osnovao ogranak Al-Qaide u Iraku (AQI).

Irački građanski rat

2006. godine je iračka Al-Qaida bombardirala džamiju al-Askari u gradu Samarra i oštetila jedno od najsvetijih mjesta šiitskog Islama. Taj napad je izazvao žestoke napetosti između sunita i šiita, koji su trajali sve do 2008.

Zarqawijeve pristaše nisu birale i postupale su brutalno, tako da su sunitska plemena u zapadnoj provinciji Anbar okrenula leđa AQI-u i počela surađivati s američkom vojskom. U lipnju 2006. je američka vojska tijekom jednog zračnog napada ubila Zarqawija.

Naslijedili su ga Abu Ayyub al-Masri i Abu Omar al-Baghdadi, a AQI je preimenovana u "Islamska država u Iraku" (ISI). Tri godine kasnije je američka vojska zajedno s iračkim vojnicima ubila i tu dvojicu terorističkih vođa tijekom jedne racije. Nasilje u Iraku je zatim signifikantno opalo i činilo se kao da je ISI uglavnom pobijeđena.

Nastavak borbi u Siriji

Međutim, nakon povlačenja američkih trupa iz Iraka u prosincu 2011. se "Islamska država Irak" počela nanovo grupirati na čelu s Abu Bakrom al-Baghdadijem. On je tu militantnu skupinu preimenovao u "Islamska država u Iraku i (Velikoj) Siriji" (ISIS). Tim nazivom se htjelo dati do znanja da ISIS sada ima veće ciljeve. O novom vođi se malo zna. Navodno je rođen 1971. u Bagdadu. Također se navodi da je bivšeg šefa te terorističke skupine - al-Zarwawija - upoznao u Afganistanu.

Građanski rat u Siriji su borci ISIS-a iskoristili kako bi se prešli granicu i borili se protiv predsjednika Bašara al-Asada. U to vrijeme se ISIS zavadio s centralom pakistanske Al-Qaide, na čijem čelu se od smrti Osame bin Ladena nalazi Ayman al-Zawahiri, koji je odbacio pokušaj ISIS-a da surađuje s jednom drugom Al-Qaidi bliskoj skupini u Siriji.

Deklaracija "Islamske države"

Unatoč očitom razdoru s Al-Qaidom su borci ISIS-a u Siriji bili izrazito "uspješni" - kako u borbi protiv Asada i njegovih pristaša, tako i protiv umjerenih pobunjenika. Nakon stvaranja jednog uporišta na sjeveroistoku Sirije je ISIS pokrenuo ofenzivu u Iraku i početkom lipnja zauzeo drugi po veličini irački grad - Mosul. Nakon kolapsa državnih sigurnosnih snaga borci ISIS-a su mogli napredovati u daljnjim područjima na sjeveru i zapadu Iraka.

Krajem lipnja je ISIS prozvao "Islamsku državu" koja se, prema shvaćanjima tih terorista, prostire preko granica Iraka i Sirije, a s Abu Bakrom al-Baghdadijem kao kalifom. U toj "Islamskoj državi" važe šerijatski zakoni, a žene se pod prijetnjom smrću prisiljava da se pokrivaju i nose nikab (veo preko lica). Religijske manjine poput kršćana i jezida su morale pobjeći nakon što se i njima zaprijetilo prijetilo smrću.

"Islamska država" je sada jača nego ikad prije. Tijekom svojih napada je ta teroristička skupina uspjela opljačkati milijune dolara i osvojiti više naftnih polja u Iraku i Siriji. Među njihovim plijenom se, međutim, našlo i oružje vojske SAD-a.