Što misle Neumljani o prolasku hrvatske autoceste

Kao što je stanovnike Pelješca razočarala vijest o odustajanju od izgradnje mosta koji bi ovaj poluotok izvukao iz prometne izoliranosti i njegove ljepote približio turistima, jednako je tako Neumljane razveselila vijest kako bi autocesta prema Dubrovniku, ipak, trebala prolaziti kroz teritorij njihove općine.

U Zagrebu je najavljen sastanak, nakon prvosvibanjskih praznika, na kojem će predstavnici Hrvatske i BiH razgovarati o prolasku hrvatske autoceste kroz teritorij BiH, odnosno općinu Neum. Podsjetimo, nova hrvatska vlada, premijera Zorana Milanovića, odustala je od izgradnje Pelješkog mosta, projekta prethodne dvije HDZ-ove vlade, i odlučila se za, kako kažu, jeftiniju varijantu: izgradnju autoceste preko teritorija BiH, kojom bi se povezao Dubrovnik i jug Hrvatske s ostatkom zemlje.

Neumljanin Pero Bačić, tvrdi kako se upravo njegovo zemljište nalazi na trasi autoceste. Nada se kako će zemlju dobro unovčiti. Kaže da bi za Neum i Neumljane bilo najbolje da autocesta bude što bliže gradu.

Neumljani: Autocestu što bliže Neumu
 

„Ako se to ne dogodi, Neum će biti izoliran. A ovo sad što imamo, ovo je već sad tako zakrčeno, da se ovuda ljeti ne može proći. To je ta takozvana magistrala gdje gine više ljudi nego u Drugom svjetskom ratu. A autocesta je interes i BiH i Federacije i Hrvatske", kaže Bačić.

Iz unutrašnjosti Bosne i Hercegovine, iz Čapljine i Stoca, do Neuma vodi uski krivudavi put. Magistralna cesta Neum-Stolac, čija je izgradnja počela prije nekoliko godina, stala je na petom kilometru od Neuma. Mnogi u šali znaju reći kako BiH, zapravo i nema izlaz na more. Ne čudi stoga što se žitelji ovog hercegovačkog gradića raduju izgradnji bilo kakve ceste, a pogotovo autoceste kroz zaleđe Neuma. Matko Butigan, za Deutsche Welle kaže, kako je to za Neumljane puno bolja varijanta od Pelješkog mosta.

„Neum je najgore povezan i svaka cesta je dobro došla. Autocesta je za nas bolje rješenje. Ipak bi Pelješki most odvukao goste koji su tu u prolazu. Ići će preko Hrvatske da izbjegnu granice, neće prolaziti kroz Neum, kaže naš Butigan.

Što sadrži prijedlog-ponuda BiH?

Prema prijedlogu bosanskohercegovačke strane popularna “Dalmatina” bi se od granice Metkovića s Neumom, na ulazu u teritorij BiH, račvala na dvije brze ceste. Jedna bi bila tranzitna, bez graničnih i carinskih prijelaza i kontrola, ali ograđena visokom žičanom ogradom. Njome bi putnici bez zaustavljanja putovali prema Dubrovniku. Granični prijelaz bio bi na brzoj cesti koja bi skretala u Neum. BiH bi, prema riječima pomoćnika ministra prometa i transporta BiH Izeta Bajrambašića, dala Hrvatskoj privremenu koncesiju na dio teritorija BiH u dužini od 6 kilometara, koliko je dug koridor brze ceste kroz zaleđe Neuma,  koja bi važila do ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.

„Ovdje ne moramo govoriti isključivo o autocesti, ovdje možemo govoriti o brzoj cesti koja ima dva kraka, izjavio je hrvatski ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić Hrvatskoj televiziji. Iz njegove izave, moglo bi se zaključiti kako su stajališta bosanskohercegovačke i hrvatske strane o cestovnom koridoru kroz zaleđe Neuma već usuglašena.

Načelnik: Što dalje od Neuma, duž Popova polja

Ukoliko se dogovor postigne, njegova provedba neće, međutim, biti moguća bez suglasnosti lokalne zajednice, općine Neum. Neumski načelnik Živko Matuško podržava izgradnju autoceste, ali, kaže, ako bi išla dublje u zaleđe Neuma, duž Popova polja. Matuško, međutim strahuje da u pozadini ovog dogovora ne stoje i druge namjere.

„Vidimo u medijima da se prave neke trgovine s teritorijem općine Neum. Spominju se koridori koji prolaze vodozaštitnom zonom od obale udaljenom 7-8 kilometara koji bi spajali Republiku Hrvatsku, tj. Metković, s Dubrovnikom. Kako se spominju koridori, spominje se i vrh poluotoka Klek, Veliki i Mali škoj. Tu se igraju neke velike trgovine s teritorijem općine Neum. Mi nismo za tu trgovinu i nećemo dozvoliti da se to odvija bez lokalne vlasti, kategoričan je načelnik Neuma.

Autor: Milan Šutalo, Neum

Odg. ur.: Snježana Kobešćak