Što (ne) radi nigerijska vojska?

Nigerijske snage sigurnosti su posljednjih tjedana na meti žestokih kritika. Demonstranti u više nigerijskih gradova prosvjeduju jer se ne osjećaju sigurno u vlastitoj zemlji, jer je teroristička skupina Boko Haram, čini se, moćnija od države. Otmica više od 200 djevojčica iz jedne škole, bombaški napadi i pokolji kršćanskog stanovništva – dok vojske nigdje nema. Pri tome, nigerijska vojska broji oko 200.000 vojnika, od toga 100.000 profesionalnih. Na vojsku otpada čak četvrtina državnog proračuna ove najnapučenije afričke zemlje. Gdje je taj novac? Zašto vojska nije efikasnija? O tome za DW govori politolog Garba Umar Kari sa Sveučilišta u Abuji.

DW: Gospodine Kari, od proglašenja izvanrednog stanja prošle godine situacija u Nigeriji samo se pogoršala. Ima i glasina da vojska tiho podržava Boko Haram.

Garba Umar Kari: Iskreno se nadam da su to samo glasine. Ako je to istina, onda imamo ozbiljan problem. Znam, međutim, da u vojsci postoji korupcija, da Nigerija nije u stanju valjano naoružati svoje trupe. Ali nisam siguran da zaista postoje frakcije koje podržavaju Boko Haram.

Sljedeće godine Nigerija bira predsjednika. Je li slučajnost što se glasine o sprezi vojske i terorista šire uoči izbora?

Nažalost, mnogi ljudi iz okruženja predsjednika (Goodlucka Jonathana, op.prev.) jako se trude da povežu trenutnu veliku nesigurnost u Nigeriji s dolazećim izborima. Gleda se na pogrešnu stranu, i to je jedan od razloga što je toliko teško svladati Boko Haram. Pokušaj da se Boko Haram i problemi u vojsci upregnu u izbornu kampanju je kontraproduktivan, nepotreban i vodi u zablude.

Tko profitira od nesigurnosti i rata?

Profitera svakako ima. Među njima su generali i viši časnici nigerijske vojske koji se naslađuju ogromnim proračunom za obranu. Pri tome zbog Boko Harama i nestabilnosti pate svi Nigerijci, cijela Afrika i svjetska zajednica. Trebalo bi mjeriti konflikt prema njegovim žrtvama, a ne prema profiterima.

Ipak, to što kažete o profiterima je interesantno. Mislite da generali zarađuju od ove situacije?

U posljednje tri godine se skoro trećina nigerijskog proračuna slila u obranu. Govorimo o milijardu naira (oko 4,5 milijarde eura) godišnje. Od toga nije ništa ili je vrlo malo preostalo. Tog novca više nema u državnoj blagajni što znači da mora biti kod generala i nekih ljudi iz državnog aparata. S druge strane imate pritužbe običnih vojnika, posebno onih koji su stacionirani u pokrajinama u kojima je proglašeno izvanredno stanje. Ovi ljudi kažu da nemaju dovoljno ni za osnovne dnevne potrebe.

Predsjednik Jonathan će sljedeće godine vjerojatno kandidirati po treći put za predsjedničku dužnost. On je kršćanin, a u Nigeriji postoji neka vrsta dogovora da se na čelu države stalno smjenjuju kršćani i muslimani. Kako vojska gleda na planove Jonathana da i dalje vlada?

Vojska bi se uvijek morala podčiniti civilnoj vlasti i ne brinuti se pretjerano tko vlada. Nije na vojsci da odlučuje u ime građana. Njezina glavna odgovornost je da štiti zemlju od vanjskih napada i da osigura mir u državi. Možda vojska ima svoga kandidata. Ali očekujem profesionalnost, očekujem da vojska surađuje s osobom koju Nigerijci odaberu u slobodnom, poštenom i transparentnom izbornom procesu.