Što sve donosi odluka Europske središnje banke ?
11. svibnja 2010Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske središnje banke (ESB), zapravo neovisne europske institucije, nalazi se pod velikim pristiskom. On mora dokazati i obraniti odluku ESB-a da u donošenju odluke o preuzimanju državnih obveznica, nije popustio pritiscima nacionalnih političara zemalja članica.
Dok Trichet tvrdi da je ESB u potpunosti neovisna europska institucija koja donosi svoje odluke na svojem vijeću guvernera nacionalnih banaka, a ne pod nekakvim pritiskom, Europska središnja banka ipak se izravno uključila u borbu za euro, koisteći svoje krajnje instrumente. ESB je odlučio otkupiti državne obveznice visoko zaduženih članica eurozone. To je novost u jedanaestogodišnjoj povijesti ESB-a. Cilj je ovakve mjere bilo je smirivanje stanja na financijskim tržištima.
Međutim, ovaj korak i ovakva odluka ESB-a predstavlja kršenje tabua novčane politike. Do sada ova institucija oštro se protivila otkupiti državne obveznice, jer time ESB financira indirektno dugove Grčke i drugih zemalja eurozone. Prema statutima ESB ne smije direktno otkupiti državne obveznice, a iznimka su otvoreni poslovi na tržištu za upravljanem tijeka novca.
Odluka bez alternative vodi u inflaciju ?
Dok neki kritičari ovakve korake Europske središnje banke smatraju velikom opasnošću za neovisnost ove institucije, drugi financijski promatrači drže da nije bilo drugog izbora. Među stručnjacima ima sve više i onih koji odluku ESB-a ocijenjuju kao otvaranje novih problema i opasnosti od inflacije. Osim toga ostalo je još nekoliko otvorenih pitanja; primjerice koliko državnih obveznica treba ESB otkupiti, od kojih sve zemalja eurozone te na koji rok.
Odluka ESB-a nije bila jednoglasna
Šef Europske središnje banke je ipak priznao da odluka nije bila jednoglasna, već da je ona usvojena samo « velikom većinom glasova ». Jedan od skeptičnih glasova bio je i guverner njemačke Bundesbanke Axel Weber koji je kandidat za nasljednika Tricheta 2011.godine. Weber je rekao da poduzete mjere koje su usvojene odlukom ESB-a moraju značajan rizik oko politike gospodarske stabilnosti držati pod kontrolom.
Rehn predstavlja plan protiv špekulanata
Sutra će u Bruxellesu povjerenik za financije Olli Rehn predstaviti plano za borbu protiv špekulanata. Pri tome ovaj finski političar ne zazire od izravnog sukoba s Njemačkom. Jedan od prijedloga je da će Europska komisija ubuduće oštrije nadzirati nacionalne bužete zemalja članica. Ovakav prijedlog u Njemačkoj nailazi na nepovjerenje. Rehn se zalaže i za uvođenje « kočnice za dugove », prema njemačkom primjeru. Na taj način bi se članice EU-a prisililo da poštuju odredbe gospodarskog i financijskog pakta o stabilnosti koji propisuje maksimalan deficit BDP od tri posto.
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odg.ured. Željka Telišman