Što će biti sa spornim pesticidima?

Grožđe, brusnice, rajčice ili zelena salata - skoro i ne postoji voće ili povrće u kojem nije pronađena velika količina pesticida ili čak zabranjenih pesticida. Jedna studija EU-a upozorava kako pesticide ne sadrži samo voće i povrće, nego žitarice. No, koji se pesticidi ubuduće u Europi trebaju dozvoliti, a koji ne? Rasprava oko tog pitanja u Bruxellesu je postala poput rata uvjerenja. Što je manje moguću - kažu zaštitari okoliša i zdravstva, što je više moguće - kažu proizvođači pesticida i poljoprivrednici. Od 2006. godine u Europskoj se uniji pregovara o novim propisima za dozvolu i ophođenje s pesticidima. No, još uvijek nije donešena konačna odluka.

No, s čime spriječiti bolesti biljaka?

Iako još uvijek traju rasprave, jedno je već sad sigurno: kriteriji za dobivanje dozvole ubuduće će biti strožiji nego što su danas. Ministarsko vijeće EU-a, u kojem su vlade svih 27 država članica, već je u lipnju odlučilo da će zabraniti sve tvari koje izazivaju rak, mijenjaju nasljedna svojstva ili negativno utječu na plodnost biljaka. No, za "ekološke" političare u Parlamentu poput zastupnice njemačke stranke Zelenih, Hiltrud Breyer, ovi planovi ne idu dovoljno daleko. "Nije dovoljno, jer postoje i tvari koje su veoma otrovne poput imunoloških i neurotoksičnih supstancija koje su veoma opasne za pčele. Mislim da moramo iskoristiti ovu priliku koja nam se sada pružila. Moramo postaviti skretnice da se zabrane veoma toksične supstancije", kaže Breyer.

Upravo to europski poljoprivrednici ne žele. Zabrinuti su da će ubuduće imati mnogo manje pesticida na raspolaganju, ako Odbor za okoliš u zakonodavnom postupku provede svoju današnju odluku - i da se time zabrane one supstancije koje u koncentriranom obliku štete imunološkom i živčanom sustavu. "Ono što je danas odlučeno u Odboru za okoliš loše je za sve prisutne. Za potrošače to znači da će bolesti biljaka biti otpornije i manje mogućnosti da se učinkovito djeluje protiv tih bolesti", kaže Simon Michel-Berger iz Europskog saveza seljaka Copa Cogeca. Michel-Berger također smatra kako će najvjerojatnije biti i mnogo teže u promet uvesti nova sredstva za zaštitu biljaka, koja će još manje opterećivati okoliš od trenutačnih sredstava.

Potrebni znanstveni dokazi

I u Parlamentu se također čuju glasovi koji upozoravaju na zabranu prevelikog broja pesticida, na primjer Christa Klass iz CDU-a: "Ako se dokaže da su ta sredstava opasna za čovjeka i budućnost, onda ih ne smijemo upotrebljavati. Ali, ako se to ne dokaže, a dijelom nedostaju i znanstveni dokazi, onda se to mora provjetiti i znanstveno dokazati, kako bi se ta sredstva s pravom povukla iz prometa." No, važno je da se ne oslanja na neke spekulacije, kaže Klass te dodaje kako se prije neke gospodarske osnove štetnost prvo mora znanstveno dokazati. U Bruxellesu se ne dogovara samo oko dozvole, nego i oko novih pravila za dugotrajnu primjenu pesticida. Odbor za okoliš zahtijeva na primjer sigurnosnu udaljenost prema vodama.

Također i sporno prskanje biljaka iz zraka, pomoću aviona, ubuduće treba biti u iznimnim slučajevima dozvoljeno na primjer nad brdovitim vinogradima. Ali isto tako, ne pod svaku cijenu. "Ne može biti da se pješati napadaju špricanjem iz aviona. Špricanje se mora, što je kod nas slučaj, objaviti i odobriti", kaže Klass. Rasprava u EU-u oko nove odredbe za pesticide još nije došla do kraja. Iza kulisa međusobno raspravlja Ministarsko vijeće EU-a i Parlament s ciljem da do kraja godine pronađu dogovor, s kojim će se složiti i plenum Parlamenta. Ako to ne uspije onda će biti potreban postupak posredovanja i najmanje još pola godine dok se ne odluči kako će se pesticidi u EU-u u budućnosti dozvoljavati i koristiti.