Švedska migracijska politika kao uzor?

Nije neuobičajeno da ljudi u Njemačkoj ističu Skandinaviju kao dobar primjer. Nordijske zemlje navodno uvijek znaju kako bolje riješiti stvari: radilo se o uvođenju vojnog roka ili o digitalizaciji. 

Ranije osporavane stroge migracijske politike Danske i Švedske sada su postale uzor mnogima. Predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz rekao je nedavno da Švedska uspijeva riješiti probleme u migracijskoj politici. 

Manjinskoj švedskoj vladi, koja blisko surađuje s desnim populistima, to je, naravno, melem za dušu. Nakon skoro dvije godine na vlasti politički rad daje plodove, naglasila je početkom kolovoza ministrica za migracije Maria Malmer Stenergard iz redova umjerenih konzervativaca. I objasnila: „Broj zahtjeva za azil je na povijesno niskoj razini, azilantima se izdaje manje boravišnih dozvola. I prvi put u 50 godina više ljudi emigrira nego što dolazi k nama". 

Švedska kao iseljenička zemlja?

Ali tvrdnju da je Švedska sada zemlja emigracije švedska agencija za statistiku dovodi u pitanje. Nadležni su studiju njemačkog javnog servisa ARD u Stockholmu rekli da su ove brojke također povijesno visoke jer je registar stanovništva pročišćen i sređen. Ljudi koji su možda odavno emigrirali tek su sada službeno izbrisani iz registra. U stvarnosti, vjerojatno više ljudi nastavlja dolaziti u Švedsku nego što napušta tu zemlju. 

No služba za odnose s javnošću ministrice za migracije ukazuje na značajan porast iseljavanja prošle godine. Ponovno povećanje početkom 2024. godine ne može se objasniti samo čišćenjem registra stanovništva. 

Švedska je posljednjih godina zabilježila značajan pad zahtjeva za azil. Stvari su izgledale potpuno drugačije 2015. godine. Tada je ova zemlja primila najveći broj izbjeglica u Europi. No, tadašnja crveno-zelena vlada brzo je pooštrila politiku azila: više nije bilo paušalnog izdavanja boravišnih dozvola, otežan je postupak spajanja obitelji – zakon o azilu postao je znatno restriktivniji. Istovremeno, nešto se događalo u mnogim drugim zemljama u Europi. Pojačane granične kontrole u Austriji, Njemačkoj i Danskoj učinile su put izbjeglicama do Švedske kompliciranijim. 

Primiti što manje ljudi

Reputacija Švedske među migrantima također je narušena, a imidž zemlje s velikom kulturom dobrodošlice ubrzo je postao povijest. Dogodila su se brojna spaljivanja Kurana, a kampanja dezinformacija usmjerena protiv ljudi muslimanske vjeroispovijesti cvjeta već godinama. To su također faktori zbog kojih Švedska za mnoge migrante više ne izgleda kao privlačno utočište. 

A signali aktualne vlasti su jasni: želimo primiti što manje ljudi. Nekadašnja altruistička migracijska politika Švedske odavno je prošlost. Ali razlozi za pad imigracije u Švedskoj su različiti. Tako da jednostavna krilatica „na sjeveru sve imaju pod kontrolom“, jednostavno ne stoji.