Lokalni izbori u Hrvatskoj: važne odluke tek u drugom krugu

Od ponoći u Hrvatskoj traje izborna tišina kako bi građani u miru odlučili koga će sutra (16. 5.) zaokružiti na izborima za lokalnu vlast. Iako se percipiraju kao manje atraktivni od predsedničkih i parlamentarnih, reč je o izborima koji najviše utiču na sam život građana, jer biraju opštinska i gradska veća, županijske skupštine, načelnike, gradonačelnike i župane. Na listama će se tako naći čak 38.000 imena.

Iako je najviše medijskog prostora pruženo gradonačelničkim kandidatima, važno je znati da njihova moć velikim delom zavisi i od sastava gradskih parlamenata koji se biraju samo u prvom krugu. No stiče se utisak da je ta informacija - slabo doprla do samih građana.

Očekivano, najveći interes javnosti pobudili su izbori u Zagrebu čiji budžet teži gotovo 14 milijardi kuna (1,86 milijardi evra), budući da je Milana Bandića (u pohodu na sedmi mandat sprečila - smrt. U tom trenutku se činilo da će njegovi rivali morati da menjaju strategiju kampanje, jer su je koncipirali na opozivanju Bandićevog klijentističkog modela upravljanja gradom.

No stvar je spasila Jelena Pavičić Vukičević, Bandićeva desna ruka, koja se nakon nećkanja ipak prihvatila kandidature pa je tako dobila naziv „kandidatkinje kontinuiteta". Na kritike kako zapravo nikada nije izašla iz senke dojučerašnjeg šefa, Pavičić Vukičević je odgovorila sloganom „Svoja i odvažna".

Puno očekivanja, još više optužbi

S druge strane, leva koalicija Možemo!, sasvim je sigurno i bez većih turbulencija vodila svog kandidata Tomislava Tomaševića do, prema anketama, sigurnog ulaska u drugi izborni krug.

Tomašević naime ima podršku više od trećine Zagrepčana, dok ostali imaju tek nešto više od desetak posto. Pristalice u njemu vide neokaljanog mladog političara koji će očistiti Zagreb od korupcije, a protivnici mu zameraju višak staža u levim organizacijama civilnog društva i manjak iskustva u realnom sektoru.

Kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Davor Filipović, tako će pokušati da mu natovari da su ga kroz nevladine organizacije u kojima je delovao finansirale strane vlade. Javnosti donedavno nepoznat Filipović istaknut je kao kandidat vladajuće stranke još za života Milana Bandića te su ga mnogi okarakterizirali kao alibi-kandidata koji je zapravo trebalo da pomogne bivšem gradonačelniku u ostanku na vlasti.

Možda je najdalje u optužbama na račun Tomaševića otišao Domovinski pokret koji na čelu Zagreba želi svog šefa, nesuđenog predsednika Hrvatske, Miroslava Škoru. Primenjujući takozvani Orbanov model upravljanja desnim biračkim telom, Domovinski pokret podignuo je prekršajnu prijavu protiv Tomaševića, optužujući ga da mu je političku aktivnost kroz organizacije civilnog društva finansirala nemačka fondacija Hajnrih Bel, bliska Zelenima.

„Taj institut uplaćuje novac u Institut za političku ekologiju, a to su sve instituti pod navodnim znacima, i iz tog instituta nastaju stranke Možemo! i Zagreb je naš!. Gospodin Tomašević je bio koordinator oba instituta. Imamo ovde na početku trag novca od jedne stranke koja je stranka u Saveznoj Republici Nemačkoj i koja ima identične ciljeve kao i stranka u Republici Hrvatskoj, a to je Možemo!", objasnili su novinarima iz Domovinskog pokreta jasno dajući ime navodnom spoljnom neprijatelju hrvatske demokratije. Dosledan je to nastavak optužbi koji su dolazile iz konzervativnih krugova, a prema kojima je Tomašević proizvod Džordža Soroša i nemačke stranke Levica.

„Halo, za koga ćete glasati?"

A upravo su Škoru ostali kandidati najviše optuživali za prljavu kampanju, bilo za navodno frizirane ankete, bilo za angažovanje agencije koja je nazivala birače kako bi ih navodno anketirala, a zapravo klevetala ostale kandidate.

„Zagrepčani se okupljaju oko Miroslava Škore u strahu od dolaska ultra levice na vlast", objavio je jedan od taktičkih portala desnice u pokušaju kreiranja atmosfere straha iz 1945. kada je novouspostavljena komunistička vlast praznila ambare i konfiskovala imovinu imućnijih građana i preduzetnika.

Izborna predviđanja zagrebački drugi krug dopuštaju i socijaldemokrati (SDP)  Jošku Klisoviću koji je vodio kampanju tuemeljenu na svom karakteru pod sloganom „Mirni čovek Zagreba" te nezavisnoj Vesni Škare-Ožbolt, nekadašnjoj šefici kabineta prvog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana.

Ostali gradovi

U tradicionalno levoj Rijeci gradonačelnika bi i dalje trebao držati SDP, budući da zamenik gradonačelnika Vojka Obersnela - Marko Filipović ima najveću podršku birača, no ne dovoljnu za pobedu u prvom krugu.

Osijek pak po prvi put, barem prema istraživanjima javnog mnjenja, ozbiljniju priliku daje HDZ-u, budući da najbolje stoji njihov kandidat Ivan Radić.

Sasvim neizvesno je i u Splitu gde će svaki četvrt građanin, pokazuju ankete, zaokružiti HDZ-ovog Vicu Mihanovića kojeg prate Ivica Puljak iz Centra te povratnik na političku scenu - preduzetnik Željko Kerum iz Hrvatske građanske stranke.

Virus na pauzi

Kuriozitet ovih izbora jeste i prigodno ublažavanje protiv-pandemijskih mera. Naime, bez obzira iz koje države dolazili, hrvatski državljani 16. maja prilikom prelaska granice neće morati pokazati PCR test na koronavirus.

„Dolazak u Republiku Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasanja smatraće se dolaskom iz neodgodivih razloga, uz preduslov da osoba ima pravo glasanja na lokalnim izborima", poručili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Glasači moraju Hrvatsku napustiti najkasnije 12 sati nakon ulaska u zemlju.

Ovakva odluka najviše ide na ruku hrvatskim građanima koji žive u Bosni i Hercegovini te Srbiji iz koje birači tradicionalno organizovano dolaze da glasaju za Samostalnu srpsku demokratsku stranku, a koja pak podržava vladajući HDZ.

Izborne neizvesnosti nema u 48 od 555 gradova i opština (uglavnom opština), jer oni već znaju imena svojih načelnika i gradonačelnika. Naime, u njima se kandidovao samo jedan kandidat pa je objavljeno da je HDZ već pobedio u četiri grada i 44 opštine.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.