Sad carine i na američku robu
24. mart 2018.
U petak (23.3.) su na snagu stupile američke carine za niz proizvoda. Kada je reč o solarnim postrojenjima, carine će Amerikanci naplaćivati od gotovo svih, ali kada je reč o čeliku i aluminijumu, prvo su bile pošteđene Kanada i Meksiko, a sada je popis barem privremeno proširen i na Evropsku uniju, Južnu Koreju, Australiju, Brazil i Argentinu.
Evropska poverenica za trgovinu Cecilija Malmstrom je intenzivno razgovarala u Sjedinjenim Državama tako da EU izuzeta od naplate carona – do prvog maja ove godine. Poverenica sad govori kako će se truditi da to izuzeće ipak „ostane trajno".
Ali kada je reč o ostatku sveta, carine stupaju na snagu. Time su posebno pogođene zemlje poput Indije, Rusije i pre svega, najveći proizvođač čelika na svetu koji proizvodi više nego EU, Japan, SAD, Indija, Rusija i Južna Koreja zajedno: Kina.
128 američkih proizvoda na popisu
Zato se već spremaju i konkretne mere: u Nju Delhiju je održan i neformalni susret pedesetak zemalja STO. Indija se požalila da američke carine predstavljaju „ozbiljnu opasnost" za svetsku trgovinu. Iz Rusije se već čulo kako se „pripremaju" i carine na američku robu, ali iz Pekinga se čuje kako je spreman čitav popis američkih proizvoda na koje će se plaćati carine.
I iz Kine su se u proteklim danima čuli pozivi da se „problemi reše dogovorom", ali i jasan stav ministarstva spoljnih poslova kako Kina „ne želi trgovinski rat", ali da ga se i ne boji. „Ako SAD započne trgovinski rat, Kina će se boriti do kraja kako bi zaštitila svoje legitimne interese sa svim neophodnim merama".
Stupanjem na snagu američkih carina su i kineske najave postale konkretne za 128 američkih proizvoda: carinska stopa od 25% će se naplaćivati na američku svinjetinu i reciklirani aluminium, a 15% na čelične cevi, voće i američko vino. U tim merama ima čak bizarnih detalja: na primer američki koncern koji proizvodi svinjetinu Smithfield je već nekoliko godina u rukama – Kineza, Shuanghui International Holdings Ltd. kineskog koncerna WG Group. Tako ispada da će kineske carine za američku svinjetinu plaćati i kineska kompanija.
Carine još uvek postoje
Prema dosadašnjoj razmeni, u blagajnu Pekinga bi tako od tih carina došlo oko tri milijarde dolara, a najavljeno je da će carine biti uvedene „u roku od sledećih 60 dana". Ali zapravo su stručnjaci očekivali još mnogo veću i žešću reakciju Kine, što tumače mišljenjem Pekinga kako bi se problem ipak mogao rešiti za pregovaračkim stolom.
No nema znakova da će u dogledno vreme doći do popuštanja Vašingtona. I američki potpredsednik Majk Pens je ove carine komentariso da je „završeno razdoblje ekonomske kapitulacije", a carine naziva „ciljanom i fokusiranom akcijom kako bi se zaštitila ne samo radna mesta u Americi, nego i američka tehnologija."
Američki trgovinski deficit u razmeni s Kinom iznosi oko 375 milijardi dolara, a donekle je i činjenica kako upravo Kina baš ne žuri sa otvaranjem svog tržišta. Prema podacima STO, prosečne carine u SAD-u su 3,4%, u EU 5%, a i 2017. su u Kini bile 10%.
aš/dpa