Tursko zveckanje oružjem pred Kiprom

Pretnja je i više nego jasna: Bulent Bostanoglu, zapovednik turske ratne mornarice je objavio kako su njegovi vojnici dobili nove instrukcije i zadatke na istoku Mediterana kako bi se, u slučaju "situacije", mogli suočiti sa ratnim brodovima drugih zemalja.

Admiral Bostanoglu turskim novinarima nije morao da objašnjava, šta se misli kada se kaže "situacija". Republika Kipar uveliko istražuje nalazišta nafte i gasa na morskom dnu pred svojom obalom, što prema mišljenju Turske krši prava severnih, turskih stanovnika Kipra u državi koju je jedino priznala Turska. Kao reakciju je i Turska pred Kiprom pokrenula sopstveno istraživanje naftnih nalazišta, a za zaštitu je tamo poslala i svoje ratne brodove. Povrh toga, turska ratna mornarica pažljivo posmatra i što pod morem rade južni, grčki Kiprani, izjavio je turski admiral.

Otvorene stare rane

Vlada službenog Kipra u Nikoziji je Tursku optužila za "provokaciju" i prekinula je pregovore o ponovnom ujedinjenju ostrva koje je podeljeno još od 1974. godine. Kipar, zajedno sa Grčkom i Egiptom traži od Turske da odmah prekine svako istraživanje podmorja pred Kiprom, a Ankara očigledno ne pomišlja da ispuni te zahteve.

Istovremeno, u ovom sporu nije reč samo o, značajnim zalihama gasa i nafte u istočnom Sredozemlju i o „lepoj dobiti“ koja bi se mogla očekivati. Turska u tome vidi još jedan pokušaj (grčkog) dela Kipra da se predtavi kao jedini predstavnik čitavog ostvra i da i ovim novim bogatstvom, tursku manjinu na Kipru suoči sa "svršenim činom" gde će Nikozija imati glavnu reč. To Turska ne može da prihvati i to je već ovog septembra izjavio tadašnji turski ministar spoljnih poslova i sadašnji premijer Ahmet Davutoglu.

Bojazan od "neprijateljskog saveza"

To je zapravo i jedna od najvažnijih tačaka u pregovorima o ujedinjenju: južni, grčki Kipar je jedini međunarodno priznat i član je Evropske unije, pa se tako smatra i legitimnim predstavnikom čitave države. Turska istrajava u tumačenju kako je suverenost Kipra podeljena, baš kao što je podeljeno i ostrvo linijom razgraničenja. Tek kad obe etničke grupe Kipra postignu mirovni sporazum moguće je da se i čitav Kipar upusti u istraživanje i eksploataciju blaga koje je nađeno u moru pred ostrvom, smatra Ankara.

Za gas i naftu ima mnogo zainteresovanih, zbog čega se turski deo Kipra boji stvaranja "neprijateljskog saveza", koji bi bio usmeren i protiv takozvane "Turske Republike Kipar" i same Turske. Ipak, jedan visoki predstavnik turske vlade koji radije želi da ostane anoniman za DW priznaje kako bi „Ankara mnogo radije da oba dela Kipra postignu dogovor i da se mirovni proces okonča uspehom“. Ovo bogatstvo i ambicije koje ono pobuđuje "nije u duhu mirovnih pregovora", može se čuti iz krugova turske vlade.

Zveckanje oružjem, ali samo malo

Uprkos zapovesti šefa turske ratne mornarice, čini se kako Ankara ipak ne želi da čitav sukob previše eskalira. Turskoj svakako ne treba još jedan sukob koja već ima dovoljno problema u svojim odnosima sa Sirijom, Irakom, ali i sa Izraelom i Egiptom. Eskalacija bi tako Ankaru vodila još većoj izolaciji i još više zakomplikovala njene odnose s Evropskom unijom.

Zato je turski premijer Ahmed Davutoglu ove sednuce najavio kako će već početkom decembra posetiti Atinu gde sa grčkim domaćinima želi da razgovara i o problemu Kipra. I turski mediji bliski tamošnjoj vladi navode izjave turske vlade kako su nove zapovesti turskoj ratnoj mornarici " rutina".

Cenap Cakmak, politolog sa Univerziteta u Eskisehiru smatra kako se sve strane trude da ovaj spor oko nafte ipak ne pređe granicu. "Svi nastoje da imaju otvorenu mogućnost za komunikaciju", smatra turski profesor. I to uprkos prekidu pregovora o ujedinjenju Kipra.