Defektne demokracije jugoistočne Europe
4. maj 2020
Pritisak na medije i postupno potkopavanje pravosuđa: u pravilu su to odlike autokratskih društava. No i deklarirane demokracije polako ali sigurno pate od sve većeg pritiska na elemente demokratskih društava. To je zaključak ovogodišnjeg Transformacijskog indeksa (TI) Zaklade Bertelsmann koji prati razvoj demokracije, tržišnog gospodarstva i vladavine prava u tranzicijskim zemljama.
Defektne demokracije na rubu prema autokraciji
Kao primjeri za drastično smanjenje indeksa se navode Brazil, Indija i Mađarska. No pad podrške klasičnoj demokraciji primjetan je i u zemljama europskog jugoistoka. U izvješću Transformacijskog indeksa koji se odnosi na istok i jugoistok Europe, koji je DW dobio na uvid, većina zemalja regije koju se u posljednje vrijeme naziva zapadnim Balkanom, je svrstana u kategorije "defektne" i "izrazito defektne" demokracije. Pri čemu je u ovu posljednju kategoriju svrstana jedino Bosna i Hercegovina.
Sabine Donner, jedna od autorica izvješća o istoku i jugoistoku Europe u razgovoru za DW kaže kako su razlozi za smanjenje indeksa u Bosni i Hercegovini skriveni u samoj strukturi zemlje. No navodi i neke druge razloge. "Postojeći okviri sa sustavom kakav je sada su u Bosni i Hercegovini su izuzetno teški. Ovdje vidimo pogoršanje u posljednje dvije godine zbog povećanja napetosti na etno-nacionalnoj razini što donošenje odluka, što je zbog samog sustava već i sada ionako mukotrpno, sada još mukotrpnije. Fragmentacija je dodatno produbljena ali ona je ionako dio sustava. Pod ovim uvjetima je BiH teško učiniti zemljom kojom je moguće vladati. Izazovi su ogromni i oni su prije svega strukturne prirode", kaže Donner.
Dokument Zaklade Bertelsmann izdvaja BiH kao zemlju kojoj je čak ugrožena egzistencija jer se konstantno nalazi "na rubu raspada". BiH se nalazi na dnu vrednovanja i kada je u pitanju gospodarska transformacija (ograničena) kao i vladavina (slaba).
Najveći gubitnik Srbija
No najveći gubitnik u usporedbi s posljednjim istraživanjem prije dvije godine nije BiH nego Srbija. "U Srbiji primjećujemo rastući pritisak na medije i slobodu izražavanja mišljenja, sve veći pritisak na diobu vlasti. Ovdje imamo egzekutivu koja praktički u potpunosti dominira zakonodavne procese. No Srbiju još uvijek ne možemo definirati kao autokraciju nego kao defektnu demokraciju", kaže Donner. U izvješću se govori i o tome kako je predsjednik države "u nekoliko navrata" utjecao na donošenje odluka i time "potkopavao državno-pravni poredak i sustav diobe vlasti".
Srbija je zabilježila i značajan pad u sektoru gospodarske transformacije. "Poseban problem zemlje (Srbije) je dominacija državnih poduzeća kad je u pitanju infrastruktura (željeznička i energetska mreža) i njihova neefikasnost koju potiče i činjenica da mnoga od ovih poduzeća uživaju povlašteni položaj na tržištu ili čak i monopolistički status. Njihov slab učinak često vodi ka ovisnosti o pomoći države što opet ima za posljedicu da je Srbija po državnim subvencijama na drugom mjestu u Europi", stoji u analizi Zaklade Bertelsmann.
Pravosuđe gubi u borbi protiv korupcije
U svim zemljama jugoistočne Europe korupcija je još uvijek konstanta i jedan od najvećih protivnika razvoja demokracije. Za Hrvatsku se kao primjer slabosti pravosuđa u borbi protiv korupcije navodi primjer gradonačelnika Zagreba Milana Bandića koji je izložen "stalnim optužbama zbog korupcije i zloupotrebe položaja i jednom je i uhićen ali je svaki put oslobođen optužbi". Navodi se, ne slučajno, i da je zagrebački gradonačelnik 2017. "po šesti put izabran na položaj". Sabine Donner ovo ustrajanje na kandidatu koji ima toliki teret objašnjava sve jačom polarizacijom u mladim demokracijama. "Mislim da se radi o polarizaciji. Po logici: birat ću radije 'našeg' mada je loš nego 'njihovog'. U toj polarizaciji birači bez obzira na to koliko je kandidat vlastite strane loš ili ogrezao u korupciju biraju kandidata 'svoje' strane", kaže Donner. Hrvatsku se u izvješću spominje i kao zemlju s "ekscesivnim sudskim procesima" uperenim protiv novinara.
Daljnji problem u regiji vidi i u porastu napetosti između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. I iako sve zemlje u regiji koji nisu članice Europske unije teže ulasku u ovu zajednicu, jadan od osnovnih zahtjeva Bruxellesa, a to je jačanje regionalne suradnje, je, kako pokazuje izvješće, u uzmaku.
Donner spominje i Mađarsku kao opasan primjer zemljama u regiji kako članstvo u EU nije jamstvo za održavanja demokratskih standarda i vidi Mađarsku kao neku vrstu "antireklame" za daljnje napore za ulazak u EU. "Zemlje članice vide da ono što se od njih traži, poštivanje temeljnih prava, demokracije, slobode medije, pravne države, u Mađarskoj koja je EU članica uopće ne funkcionira", zaključuje Donner.