Dejton: Pokvareno jelo na bh. trpezi

Gotovo tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma  u BiH je doputovao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Došao je sa porukom koja najbolje govori o funkcionalnosti sporazuma, koji je potpisan prije 28 godina.  

„Razgovarali smo o bezbjednosnoj situaciji u vašoj zemlji i regionu. Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Zabrinuti smo zbog secesionističke retorike, kao i spoljnim uticajem, posebno Rusije", rekao je Stoltenberg, čija se posjeta zemljama zapadnog Balkana poklopila sa ovim važnim datumom.

U američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u blizini gradića Dejton, prije 28 godina parafiran je sporazum koji je zaustavio rat ali i donio ogromne probleme za zemlju tri decenije nakon toga. Tolike, da prvi čovjek NATO-a snaga ali i svi ostali međunarodni zvaničnici i dalje tokom svake posjete ponavljaju da „podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH“, iako je zemlja međunarodno priznata prije 30 godina. 

- pročitajte i ovo:  Tragično naslijeđe Daytonskog sporazuma

Nefunkcionalni raj

Bez obzira o kojem etničkom taboru u BiH se radi, manje-više  svi su na stanovištu da trenutno uređenje BiH stvara blokade,  samo je razlika u tome da li su te blokade namjerno izazvane ili su zaista produkt Ustava BiH koji je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Postoji stereotip da je za sve naše muke kriv Dejtonski sporazum. U njemu se mogu naći mnoge manjkavosti. Ali i sa najboljim rješenjima nećete se pomjeriti sa mjesta ako nemate ljude i politike koji sami žele svojim radom pomoći državi“, kaže univerzitetski profesor iz Mostara Slavo Kukić, koji sada živi u Zenici. Dodaje da u BiH postoje samo etnonacionalističke grupacije, kojima ne trebaju rješenja već status kvo.

Za takav izbor ne može se kriviti međunarodna zajednica. U neformalnim krugovima često se može čuti da i njima odgovara „stanje nedovršenog rata“, kako bi mogli djelovati u nekom pravcu ukoliko im to bude u interesu. Za ovakvu BiH krivi su građani koji biraju vlast onakvu kakvu žele kaže Kukić, zato je licemjerno dodaje, kriviti bilo koga drugog. Uključujući i sam Dejtonski sporazum.

„Čak i hipotetički da pretpostavimo da je u Dejtonu dogovorena unitarna BiH, samo sa dva nivoa vlasti, ništa drugačije ne bi bilo, jer bi isti ovi ljudi bili na vlasti i koristili samo druge mehanizme za opstanak“, kaže Kukić, prebacujući krivicu na građane.

„Građani su krivi što se daju izmanipulisati već 28 godina i prevoditi preko vode kao najobičnija stoka“, zaključuje Kukić.

- pročitajte i ovo:  RS kao ratni plijen od kojeg Srbija ne odustaje

Zamrznuto društvo

U vojnoj bazi, zajedno sa tadašnjim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem, svoj potpis na sporazum su stavili i tadašnji predsjednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Od tada do danas stvorio se narativ da su ove dvije zemlje garanti Dejtonskog sporazuma, iako su samo potpisnici. Garanti su samo za dio sporazuma koji se odnosi na održavanje mira, traženje nestalih lica i prisustvo međunarodnih snaga.

Analitičar iz Beograda Dušan Janjić kaže da je  Dejton ispunio svoju misiju u smislu zaustavljanja rata  ali ne i onaj drugi dio - stvaranje demokratskih institucija i izgradnju mira. Umjesto toga, međunarodna zajednica je uspostavila svoju kontrolu nad BiH koju vodi Evropska unija i Amerika, koji su se smjenjivali na tom planu.

„To više nije ni status kvo, ni zamrznut konflikt. To je zamrznuto društvo, kojem se ne dozvoljava da živi. Oni žive ispod leda a led održavaju provjereni partneri međunarodne zajednice, koji su na vlasti svih ovih godina u BiH“, kaže Janjić.

„Vi kada pomiješate sve te sastojke od kojih se sastoji uređenje BiH, to jelo ne može da se jede. Kantoni, nakaradni federalizam... a jedino čega nema je efikasne vlasti ni na nivou kantona, ni na nivou države“, kaže Janjić, navodeći da su rješenja međunarodne zajednice zastarjela, te da nema ni političke volje unutar BiH za bilo kakav napredak.

Ni Dejtonskog sporazuma, ni zajedničkog praznika

„BiH treba ono što je predlagano deset godina nakon rata - novo ustavno uređenje. Amerikanci, koji su intenzivirali pregovore prije tri godine, nisu mogli ni Izborni zakon da završe. Jedina opcija je da se uz mukotrpan rad domaćih političara, civilnog društva i političara u Srbiji i Hrvatskoj, dođe do nove teritorijalne organizacija BiH“, zaključuje Janjić, ističući kao najveći problem nefunkcionalnost kantona ali i centralizaciju Republike Srpske.

Prema Dejtonskom sporazumu, koji je službeno potpisan u Parizu 14. decembra iste godine, Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH. Status distrikta Brčko određen je naknadno - procesom arbitraže. Kuriozitet je da je su potpisani samo Aneksi na engleskom jeziku i da je originalni primjerak izgubljen, što je otkriveno 2008. godine. Čak ni obilježavanje ovog dana ne tretira se isto u dva entiteta, jer je samo u RS to praznik i neradi dan, za razliku od Federacije BiH, gdje se Dan državnosti obilježava nekoliko dana kasnije 25. novembra. Kao i sve ostalo, ni pitanje državnog zakona o praznicima nikada nije dogovoreno.

Profesor iz Banjaluke, stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja, kaže da je Dejton projektovan tako da se nakon rata uspostavi funkcionalna država, bez stranog prisustva. Međutim, očigledno je da ni koncepti u međunarodnoj zajednici nisu bili jedinstveni, pa su svi faktori nastavili i dalje da funkcionišu.

„Prema tome, to se može proglasiti potpunim neuspjehom međunarodne zajednice, počev od procjene do realizacije, pa sada imamo potpuni nedostatak koncepta i Bosnu i Hercegovinu, koja besciljno luta u improvizacijama“, kaže Šolaja, ističući da je jedini način domaći dogovor.

„Da se konstitutivni elementi u BiH sami i bez odlučivanja međunarodne zajednice dogovore o načinu i budućnosti funkcionisanja BiH. Tako da bi u tom slučaju mogli da govorimo o funkcionalnoj državi. Sve ostalo je lebdenje u vakumu“, zaključuje Šolaja.

- pročitajte i ovo:  Daytonski sporazum je nezavršena priča

Dejton 2

2009. godine međunarodna zajednica je pokušala ponovo da pokrene priču o ustavnim promjenama, okupivši tadašnje lidere najvećih partija u vojnu bazu Butmir u Sarajevu -  predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, Demokratske partije Dragana Čavića i PDP-a Mladena Ivanića,  Stranke za BiH Harisa Silajdžića, SDA Sulejmana Tihića, SDP BiH Zlatka Lagumdžiju, HDZ-a BiH Dragana Čovića i HDZ-a 1990 Božu Ljubića.

Na stolu je bio američko- evropski paket ustavnih promjena koji je između ostalog predviđao jačanje uloge Parlamenta BiH i Savjeta ministara, te uspostavljanje funkcije predsjednika BiH sa dva zamjenika umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva. Prijedlog je za srpsku stranu bio neprihvatljiv, jer je predviđao centralizaciju BiH, a i sam koncept „raspakivanja Dejtona“ ni danas nije prihvatljiv političarima iz RS. Iako je tada rečeno da će se pregovori nastaviti, to se nikada nije desilo u tom obliku.

Original Dejtonskog mirovnog sporazuma sastoji se od 11 aneksa, koji su njegov sastavni dio. Aneks 4 ujedno je Ustav BiH kojim se potvrđuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, sa dva entiteta i distriktom. Ostali aneksi definišu mirovna rješenja, međuentitetsku graničnu liniju, izbore, arbitražu, ljudska prava, izbjegla i raseljena lica, očuvanje nacionalnih spomenika, civilno sprovođenje sporazuma, međunarodne policijske snage, te osnivanje javnih preduzeća u BiH.    

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu