Diplomatski šamar Sjedinjenim Državama

Iz Njemačke je stigao jasan signal: Savezna vlada zahtijevala je da predstavnik tajnih službi u Američkoj ambasadi u Berlinu napusti Njemačku. Razlog za ovakvu reakciju Berlina je, kako je objasnio portparol vlade Štefan Zajbert, afera u vezi sa NSA kao i dva najnovija slučaja špijuniranja u njemačkoj tajnoj službi za inostranbstvo BND i u Ministarstvu odbrane Njemačke.

Naime, prije nekoliko dana u javnost su dospjela dva slučaja špijunaže. Jedan službenik BND-a je uhapšen a protiv jednog saradnika Ministarstva odbrane će se zbog sumnje na špijunažu, povesti istraga. Obojica njih su navodno prosljeđivali informacije američkim tajnim službama.

Diplomatski imunitet i nepoželjne osobe

Diplomate po pravilu u zemljama domaćina uživaju imunitet. Države domaćini ne mogu ih pozvati na odgovornost. Ali, prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima oni mogu da - u slučaju sumnje na špijunažu - budu proglašeni nepoželjnim osobama (persona non grata) i onda da budu prognani iz zemlje. U Njemačkoj se to dogodilo sirijskom ambasadoru 2012. i libijskom 2011. godine.

No, malo je poznatih slučajeva u kojima su u Njemačkoj demaskirani agenti iz zapadnih zemalja. "Kada smo ranije otkrivali ovakve slučajeve mi bismo ih odmah prijavljivali", kaže za DW Bernd Šmidbauer, koji je između 1991. i 1998. bio koordinator tajnih službi u njemačkom Bundestagu. Ali, ovakve slučajeve smo tada rješavali diskretnije. A ti agenti bi onda najčešće bivali povučeni u najvećoj tajnosti.

Nije poznato koliko se to puta u prošlosti događalo. Jer, rijetko kada bi procurile vijesti o slučajevima tog tipa. Između Njemačke i Sjedinjenih Država dogodio se jedan slučaj sličnih razmjera. U ljeto 1997. jedan američki diplomata pokušao je da vrbuje jednog saradnika iz Ministarstva privrede Njemačke. Nakon reakcije Službe za zaštitu ustavnog poretka (njemačka tajna služba koja je aktivna u unutrašnjosti zemlje) taj diplomata je morao da napusti Njemačku. Amerika je istina demantovala navode, ali je ipak povukla diplomatu.

Dvostruka poruka

Aktuelni njemački pristup ima dvostruko dejstvo. Onaj, na koga je adresirana poruka, su bez dvojbe Sjedinjene Države. Američka vlada se, međutim, do sada nije oglasila. Predsjedavajući Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, Norbert Retgen je, tokom posjete parlamentarne delegacije Vašingtonu ove srijede (9.7.) skrušeno kazao kako se "u politici ili pak u komunikaciji američke vlade prema Njemačkoj nešto promijenilo". Ova tema, kada je riječ o američkim medijima, nije imala nikakvo posebno mjesto. Tek nakon zvanične reakcije Savezne vlade internet portali u SAD su o tome pisali prominentnije na svojim stranicama.

A ovim javnim djelovanjem vlada se zapravo okrenula kako svojim građanima tako i njemačkim političarima koji su ogorčeno i ljutito reagovali na ove događaje. U četvrtak (10.7.) Angela Merkel je optužila SAD da svoje resurse koriste potpuno pogrešno. Imajući u vidu izazove kao što je trenutna situacija na Bliskom istoku "špijuniranje saveznika je rasipanje energije", kazala je Merkel u Berlinu. "Imamo toliko problema i treba da se koncentrišemo na najbitnije", dodala je Merkel ukazujući time na događaje u Iraku i Siriji. Njemački ministar finansija je u tom smislu bio nešto oštriji pa je govorio o "gluposti" Sjedinjenih Država. Opozicija je vladi stalno predbacivala kako ne čini ništa. Ali, ovaj potez vlade je sada naišao na široku podršku svih parlamentarnih stranaka.

Posljedice afera u vezi sa špijuniranjem biće vidljive i u njemačkim tajnim službama. Bernd Šmiderbauer pravi put vidi u proširenju špijunske mreže u odbrambene svrhe. "Ne može svako da trčkara po mom vrtu. Tu nema prijatelja i neprijatelja, postoje samo nacionalni interesi", kazao je Šmidbauer. Mi smo već u procesu zaštite od napada na njemačke komunikacione sisteme i jačanja te proširenja sopstvene špijunske mreže, objasnio je ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer. Takođe, i Vojna kontraobavještajna služba (MAD), tajna služba Bundesvera, ispituje mogućnosti novog pozicioniranja.