Do ivice ponora pa tek onda kompromis

Evropski političari i analitičari složni su u ocjeni da će ovogodišnji izvještaj o progresu zemalja u procesu evrointegracija, koji bi Evropska komisija trebalo da objavi u srijedu (12.10.), biti problematičan za BiH. U Briselu se već može čuti da je godina za nama još jedna izgubljena godina za ambicije BiH na njenom evropskom putu. U trenutku kada njeni susjedi očekuju nove korake, Hrvatska potvrdu o prijemu u članstvo 2013-te, Crna Gora datum za početak pristupnih pregovora, a Srbija kandidatski status, iz EU poručuju da se o evropskoj agendi BiH ne može ni razgovarati bez formirane vlasti na državnom nivou.

Opisujući stanje u BiH kako stagnaciju, ali i moguću regresiju, direktorka Međunarodne krizne grupe za Evropu, Sabina Frezer za Dojče vele objašnjava: „Definitivno je bilo malo progresa ove godine gledajući na funkcionisanje i države i entiteta. To je bila relativno tužna godina u kojoj je BiH mogla da izgubi i evropske fondove od 96 miliona evra. To sve ukazuje na nedostatak kompomisa i povjerenja među liderima oba entiteta. Na sreću, na kraju je pronađeno rješenje, ali to samo potvrđuje naviku da u BiH morate da stignete do same ivice ponora da bi tek onda kompromis bio moguć.”

Bez dogovora i povjerenja nema progresa

EU je koristila svaku priliku da u poslednjih godinu dana uputi poziv bosansko-hercegovačkim liderima da u cilju zajedničkog prosperiteta postignu dogovor o formiranju Veća ministara, ali i da se dogovore o pitanjima koja se tiču pristupanja EU, kao što je zakon o državnoj pomoći, popisu stanovništva, kao i sprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci što bi omogućilo dalji napredak zemlje u procesu evrointegracija. U Briselu međutim tvrde da, pored ispunjavanja uslova za viznu liberalizaciju, u BiH nije viđen bitniji napredak.

Analizirajući poteze Republike Srpske, Međunarodna krizna grupa u svom posljednjem izvještaju naglašava veliki stepen nepovjerenja između dva entiteta, i zaključuje da je za progres BiH najvažnije da se političari na svim nivoima, pogotovo između Federacije i Republike Srpske, nauče da rade zajedno: “Tako bi umjesto “bučnih poteza” bilo bolje da rade kroz postojeće institucije i uz pomoć EU, kao što je slučaj sa dijalogom o pravosudnom sistemu. Tako bi, korak po korak, došlo do reformi. To znači da BiH još 10 ili 20 godina neće postai članica EU, ali će polako ići pravim putem”, kaže Frejzer i poziva Srbe, Bošnjake i Hrvate u BiH da se fokusiraju na implementaciju reformi, kako na državnom tako i na entitetskim nivoima, da rade na prosperitetu entiteta, ali u okvirima funkcionalne BiH. Istovremeno, šef diplomatije Švedske, Karl Bilt, ocijenio je na sastanku ministara spoljnih poslova EU, koji se danas(10.10.) održava u Luksemburgu da smanjenje vojnog prisustva EU u BiH ne bi trebalo da predstavlja problem, jer kako je rekao” problem u BiH nije vojne već političke prirode.”

Autor: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorna urednica: Jasmina Rose, Bon