Države ne mogu živjeti na kredit

Političari moraju da prestanu sa praksom da privlače birače obećanjima o raznim povlasticama koje se finansiraju iz državnog budžeta, piše list "Frankfurter Allgemeine Zeitung" i dodaje:

"Dužnička kriza izbila je prvo na periferiji EU. Ovu krizu, koja je počela u Grčkoj i Portugalu, je teško sagledati i savladati jer se radi o komplikovanim finansijskim tokovima u monetarnoj uniji koja se sastoji od nezavisnih država. Evropski političari su, osim toga, reagovali pogrešno na krizu. Oni su pokušali da dobiju na vremenu i umire tržišta finansija posezajući za novcem poreskih obveznika koji su dali kao garancije za nove kredite. Istovremeno su se nadali da će se problemi riješiti sami od sebe. Za tabu su proglašeni odlučniji koraci koji bi predviđali otpis dugova, čime bi bile pogođene privatne banke.

Rast kamata na državne obveznice Italije i Španije pokazao je da je ta strategija bila pogrešna. Ekspertima je jasno da Grčkoj nema opstanka bez otpisa dugova. To izgleda ne shvataju jedino u Centralnoj evropskoj banci koja kao da živi u nekom drugom svijetu. Susret na vrhu EU u predstojeći četvrtak je možda posljednja prilika da se odlučnim djelovanjem obuzda kriza. Eskalacija te krize bi mogla da ima nesagledive posljedice po stabilnost svjetskog finansijskog sistema", smatra "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

EU bez lidera

List "Die presse" ističe kako je u ovoj krizi postalo jasno kako u EU postoji i kriza na političkom vrhu jer nema lidera koji bi mogli da naprave proboj i povuku ostale za sobom ka rješenju. "Die Presse" je razočaran djelovanjem njemačke kancelarke Angele Merkel.

"Pogotovo Angela Merkel je tokom ove krize ostala bez dobrog dijela svoje političke aure. Prvo je odugovlačila s prijedlozima za rješenje krize, u strahu od izbora koji su održavani u njemačkim saveznim zemljama. Potom je stalno odustajala od svojih ranije izrečenih stavova. U martu prošle godine je tvrdila kako Njemačka neće plaćati grčke dugove. Dva mjeseca kasnije je usvojen paket pomoći u iznosu od 110 milijardi eura. Tada se tvrdilo da je to "jednokratna pomoć" i da će se na tom završiti. Sada se pregovara o novom paketu pomoći. Kraj krize nije na pomolu, osim ako se ne usvoji oprost dugova.

EU je od izbijanja krize u Grčkoj kršila jedan za drugim sve tabue. Finansijskom pomoći za Grčku prekršeno je temeljno pravilo Unije da jedna država ne odgovara za dugove druge. Istovremeno su svi izbjegavali da govore o oprostu dugova uz tvrdnje kako bi to bio evropski "Lehman Brothers" bankrot, koji bi za sobom mogao da povuče niz država u sličnu krizu. Svi su strahovali od toga, jedino su se radovali špekulanti na berzama. Oni su zarađivali na grčkim obveznicama koje su stajale pod zaštitom EU.

U međuvremenu su se banke povukle iz posla sa grčkim obveznicama. Sada i one govore o reprogramiranju dugova za Grčku, svjesne da sada ne moraju da krvare samo one, nego i poreski obveznici. To se nazva socijalizacija dugova", piše "Die Presse".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. ur.: Jasmina Rose