EU obećala pomoć BiH, Srbiji i Hrvatskoj

U sjedištu Evropske komisje kažu da sa velikom zabrinutošću prate situaciju na Balkanu i da su slike koje dobijaju sa terena „dramatične“.

„Stotine hiljada ljudi su pogođeni. Želim da izrazim duboko suosjećanje sa onima koji su izgubili svoje voljene i sa svima onima koji su ostali bez domova i očekuju pomoć da bi preživjeli. Istovremeno, Izražavam i divljenje na pokazanoj hrabrosti, na brzoj rekaciji vlasti i solidarnosti običnih ljudi koji se brore protiv ove prirodne katastrofe", poručila je komesarka za humanitranu pomoć i reagovanje u kriznim situacaijama, Kristalina Georgijeva.

Ona kaže da je EU na zahjtev Srbije i BiH još u četvrtak aktivirala mehanizam civilne zaštite i da je već „pola EU“ poslalo pomoć u vidu helikoptera, čamaca, pumpi, šatora, sredstava za prčišćavanje vode i u ljudstvu: „Imamo 450 spasilaca iz EU na terenu i timove za koordinaciju u BiH i u Srbiji. Poslali smo i više pomoći nego što su zemlje početno tražile jer je situacija tokom vremena postajala dramtičnija.“

U Evropskoj komisji navode da je, uprkos prognozama o poboljšanju vremenskih prilika, rizik od poplava i dalje visok, upravo zbog topljenja snijega na planinama. Dodaje se i da je trenutno u fokusu hitna pomoć i „spašavanje ljuduskih života“, a da će se zatim razmatrati rekonstrukcija BiH i Srbije: „Komesar File već razmatra upotrenu IPA fondova , a možemo obezbediti pomoć i kroz Fond solidarnosti EU koji je upravo osnovan zbog velikih poplava u centralnoj Evropi i može se računati na jednu milijardu eura godišnje. Uslov je da procjenjena šteta prevazilazi 0,64 posto BDP pogođene zemlje.“

U Brisleu kažu da za mjesec-dva očekuju tačnu procjenu štete nastale u poplavama u Srbiji i BiH. Srbija će se, kao zemlja u pregovorima za članstvo, direktno moći prijaviti za Fond solidarnosti (namijenjen zemaljam članicama i onima na putu pristupanja), dok će se za BiH, koja se ne nalazi na tom stepenu eurointegracija, „primjenti drugi kriteriji i odgovarajući instrumenti“.

Hrvatska traži pomoć i za Srbiju i za BiH

Na sastanku Savjeta ministra spoljnih poslova, koji u Briselu razgovaraju o temama razvoja, takođe se razgovaralo o situaciji u zemaljama Balkana zahvaćenim poplavama. Ovu temu u dnevni red uvrstila je Hrvatska.

„Želimo izvjestiti Savjet o posljedicama poplava i onom što još uvijek traje. Obzirom da se 14 evropskih zemalja već uključilo u pomoć, nadam se da će se tu pridružiti i druge zemlje članice“, izjavila je šefica diplomatije Hrvatske Vesna Pusić.

Sa istim ciljem, Pusić je poručila da je neophodno što prije prokrenuti proceduru kako bi se Hrvatska i BiH sa jedne, i Hrvatska i Srbija sa druge strane mogle prijaviti za evropski Fond solidarnosti i regionalne fondove kako bi umanjile posljedice tragedije koja se dogodila na teritoriji te tri države. „Ne treba očekivati da će to riješiti sve probleme i pokriti ukupne troškove, ali i to nešto je bolje nego ništa“, izjavila je Pusić u Briselu i dodala: „Mi smo već imali iskustva sa ovim procedurama prije nego što smo postali članica, kada smo se prijavili za pomoć zajedno sa Slovenijom. Najvažnije je kako prikupiti podatke potrebne za prijavu za ove fondove - dakle, koji fondovi su u pitanju i prijava u skladu sa pravilima. Zato smo u kontaktu sa našim kolegama iz Srbije i BiH.“

I šef diplomatije Austrije Sebastijan Kurz pozvao je EU da pomogne regionu nastradalom u polavama: „Neophodno je da podržimo Srbiju i BiH. Austrija već pomaže ovim zemljama u teškoj situaciji. Nadamo se da će i EU pružiti podršku u teškoj i tragičnoj situaciji koja je pogodila obje zemlje.“

Tokom dana u Briselu će se, povodom vanredne situacije u regionu i evropske pomoći, sastati i komesarka zadužena za humanitranu pomoć i reagovanje u kriznim situacaijama Kristalina Georgijeva i generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Goran Svilanović.