EU povećava pritisak na Lukašenka
18. august 2020
Izvanredni susret na vrhu zbog vanjskopolitičkih pitanja rijetko se događa u Europskoj uniji. S obzirom na državno nasilje protiv demonstranata u Bjelorusiji dogovoren je sastanak na vrhu - online, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. On je pozvao predsjednike država i vlada Eurospke unije kako bi napravili veći pritisak na bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. „Ljudi u Bjelorusiji imaju pravo odlučiti o svojoj budućnosti i slobodno birati svoje vodstvo“, napisao je Michel na Twitteru. „Nasilje protiv ljudi koji prosvjeduju nije prihvatljivo i ne smije biti dopušteno."
Pročitajte i: "Svi se nadaju revoluciji"
Održavanje izvanrednog susreta na vrhu zahtijevale su Poljska i Češka. Te dvije zemlje su već prošlog tjedna zahtijevale održavanje izvanrednog susreta na vrhu kako bi se snažnije potkrijepilo stajališta Europske unije. U ponedjeljak su i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i francuski predsjednik Emmanuel Macron oštro kritizirali bjelorusko vodstvo. Steinmeier je u Berlinu izjavio da se divi hrabrosti ljudi koji su izašli na ulice kako bi mirno prosvjedovali. „Apeliram na predsjednika Lukašenka da se okrene razgovorima, da se ne uzda u nasilje nego u dijalog. Apeliram na bjelorusku vojsku da ne čini grešku upotrebe sile protiv vlastitog naroda.“
Provjera izbornih rezultata preko OESS-a?
Europska unija ne priznaje rezultat predsjedničkih izbora od 9. kolovoza. Aleksandar Lukašenko je navodno osvojio 80 posto glasova. Oporba mu predbacuje krivotvorenje izbornih rezultata. Oporbena kandidatkinja Svetlana Tihanovskaja morala je pobjeći u Litvu i objavila je da ona vodi Bjelorusiju. Neke članice EU-a zahtijevaju ponavljanje predsjedničkih izbora pod slobodnim i fer uvjetima.
Pročitajte i: Bjelorusija: ekonomska strana krize
Glasnogovornik njemačke savezne vlade Steffen Seibert izjavio je da bi kod provjere rezultata određenu ulogu trebala igrati Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). U toj organizaciji su članice i Bjelorusija i sve države EU-a kao i Rusija i SAD. Za razliku od ranijih izbora na ove predsjedničke izbore EU nije mogao poslati promatrače. Njemačka trenutno predsjeda EU-om i nastoji posredovati. Savezna kancelarka Angela Merkel je tijekom vikenda kontaktirala s brojnim partnerima i razgovarala o stanju u Bjelorusiji, izjavio je Seibert.
Oštrije sankcije
Unija nije dosad jasno zahtijevala ostavku bjeloruskog predsjednika koji autokratski vlada već 26 godina. To bi se moglo dogoditi u srijedu. Ali, odluke se donose jednoglasno. A mađarska vlada ima dobre odnose s Aleksandrom Lukašenkom i mogla bi se tomu usprotiviti. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijarto već je prošlog tjedna zahtijevao bolji dijalog s Minskom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na francuskoj sredozemnoj obali, gdje provodi odmor, izjavio da se EU mora zauzeti za stotine tisuća Bjelorusa koji mirno demonstriraju za svoju slobodu i suverenost. Europski diplomati su u Bruxellesu izjavili da bi s izvanrednog susreta predsjednika država i vlada EU-a trebao biti odaslan snažan signal prema oporbi u Bjelorusiji. „Situacija se brzo razvija zato je bio nužan izvanredni summit", izjavio je jedan europski diplomat.
Pročitajte i: Jesen diktatora Lukašenka
Služba za vanjske poslove EU-a shodno odluci ministara vanjskih poslova od petka radi na popisu mogućih zabrana putovanja i gospodarskih sankcija protiv odgovornih ljudi u Bjelorusiji. Taj popis bi trebao biti gotov do kraja idućeg tjedna. Europska unija bi najprije trebala utvrditi tko je odgovoran za moguće krivotvorenje izbornih rezultata i nasilje prema demonstrantima i proizvoljna uhićenja. Nejasno je hoće li na tom popisu biti i predsjednik Lukašenko. Njemačka savezna kancelarka si može zamisliti proširen krug osoba pod sankcijama, izjavio je vladin glasnogovornik Seibert u Berlinu.
EU ne želi dati Rusiji povoda
Do 2016. su na snazi bile sankcije EU-a protiv 173 osobe. Ukinute su nakon tadašnjih predsjedničkih izbora jer je EU uočio blago približavanje Bjelorusije Europskoj uniji. Istovremeno se stjecao dojam pogoršanja odnosa s prisnim saveznikom Rusijom. Bjelorusija je posljednjih godina sudjelovala u nizu programa EU-a za susjedne zemlje, među ostalim u razmjeni studenata preko programa Erasmus i dijalogu o pravnoj državi. Postoji određena vojna suradnja s NATO-om, iako je Bjelorusija na vojnom području jako povezana s Rusijom.
Sad međutim bjeloruski predsjednik Lukašenko predbacuje Nizozemskoj, Poljskoj i Ukrajini da izvana upravljaju prosvjedima u njegovoj zemlji. Čelnica oporbe djeluje iz Litve koja je članica EU-a. „Moramo izbjegavati sve što bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu moglo poslužiti kao izgovor za bilo kakvo vojno miješanje. Ne trebamo drugu Ukrajinu", izjavio je jedan europski diplomat, koji je želio ostati anoniman. U ponedjeljak je Bjelorusija već počela s vojnim vježbama na svojoj zapadnoj granici.
Predsjednik Lukašenko, kojega je američki predsjednik George W. Bush svojevremeno nazvao posljednjim diktatorom u Europi, tvrdio je da NATO okuplja vojsku u Poljskoj, Litvi i Latviji kako bi prijetio Bjelorusiji. Jedna glasnogovornica NATO-a odmah je to odbacila. „Multinacionalna nazočnost NATO-a u istočnim zemljama članicama nije nikomu prijetnja“, rekla je Oana Lungescu. „Ona je izričito defenzivna, prikladna i usmjerena na sprječavanje konflikata i očuvanje mira“, rekla je glasnogovornica NATO-a.