G7: susret na vrhu neizvjesnosti
24. august 2019
Francuski predsjednik Emmanuel Macron će na sastanak na vrhu skupine zemalja G7 kojeg je sazvao u ljetovalištu Biarritz u svakom slučaju stići svjež i odmoren: tek je ovog tjedna stigao sa trotjednog odmora u svom ljetovalištu u Brégançonu nedaleko od Toulona. Jer zadaća koju si je zadao izgleda gotovo nemoguća: u svakom slučaju izbjeći neuspjeh kakav se dogodio na prošlom susretu G7 u Kanadi.
Jer tada se američki predsjednik Trump još nekako uspio dati namoliti potpisati završni dokument susreta – kojeg je u rekordnom roku onda povukao i ostavio tadašnjeg domaćina, kanadskog premijera Justina Trudeaua i da se crveni od učinjene sramote i da se pjeni od bijesa. Takvu sudbinu Macron svakako želi izbjeći.
Čitavo mnoštvo razloga za svađu
I to makar je na programu ovog summita i više nego mnogo tema gdje će lako izbiti svađa: odnos prema Iranu, zaštita klime – i najnovija inicijativa Macrona, problem Brazila i njegove eksploatacije prašume Amazona gdje sada bjesne požari, pitanje poreza globalnim internetskim koncernima, treba li opet prihvatiti Rusiju u ovu skupinu, usprkos njene okupacije Krima...
A onda su tu i posve osobni interesi nekih od gostiju: britanski premijer Boris Johnson tu svakako želi nametnuti ustupke za Brexit – i tu svakako može računati i na podršku američkog predsjednika, tu je i problem američkih carina i trgovačkih odnosa... Domaćin, francuski predsjednik zato već unaprijed upozorava svoje goste da takvi sukobljeni interesi slabe sve zemlje G7 i umanjuju njihovu težinu u svjetskim razmjerima.
Jer Macron upozorava i kako si, obzirom na sve veću moć koja se osjeća sa Dalekog Istoka, Zapad ne može dopustiti slabosti i mora aktivno sudjelovati u formiranju novog poretka. Naravno, član skupine G7 je i Japan, ali je jasno na koga se tu misli: Europa i Zapad se na koncu može naći u „ulozi vazala" novoj velesili Dalekog istoka, Kini.
Sve je to iz prohujalih vremena?
U svakom slučaju, Macron je goste pozvao u palaču iz doba koju će možda samo Europljani smatrati vrhuncem svojeg doba: u Hotel de Palais kojeg je dao sagraditi posljednji francuski monarh, Napoleon III. za svoju suprugu, caricu Eugénie sredinom 19. stoljeća, dakle u doba dok su Europljani vladali svojim kolonijama diljem svijeta. No ne samo palača, nego se neki pitaju i jesu li i ovakvi susreti čelnika zemalja G7 već stvar prošlosti.
Tim više što se i sa samostalnim i neočekivanim akcijama predsjednika Trumpa – a tu nipošto ne zaostaje niti britanski premijer Johnson pokazuje kako je došlo doba pukih nacionalističkih politika vlastitih interesa, a ne međusobnog dogovora i sporazuma. Makron na to pitanje odgovara: treba jednostavno smanjiti vlastita očekivanja od takvih susreta – i raditi dalje. On je onda spreman takve susrete shvatiti i kao laboratorij gdje se mogu postaviti važna pitanja i barem vidjeti, kako tko o tome misli. To onda neće značiti i da se mora očekivati nekakva zajednička izjava i zaključak.
„Ovako nešto je prvi put"
„Na veoma neformalan način ćemo razgovarati o velikim temama, o sigurnosti, trgovini i svjetskom gospodarstvu. I tek onda ćemo vidjeti, ima li dovoljno materijala za nekakvu završnu izjavu", rekao je Macron novinarima. Već i to je prekid dosadašnje prakse: doduše sasvim na početku je i bio zamišljen kao posve osoban susret državnih čelnika najvažnijih gospodarskih zemalja „u papučama pred kaminom", ali se u ova četiri desetljeća brzo pretvorio u susrete gdje su se te države, na temelju zajedničkih političkih i gospodarskih vrijednosti, smatrale obavezne i drugima reći što svi zajedno misle.
A već takav multilateralizam je ovom američkom predsjedniku potpuno stran. Zato će i sastanak u Biarritzu biti sastanak na vrhu neizvjesnosti: čak i diplomati koji pripremaju ovaj susret ne znaju što da kažu. „Ovo je prvi puta uopće da odlazimo na jedna ovakav susret na vrhu, a da već nemamo pripremljenu završnu izjavu", priznao nam je jedan od diplomata Europske unije.
aš/AFPD