Izbori odlučuju ostaje li Grčka u eurozoni ili ne

Mnogi se plaše da će na novim izborima još više glasova osvojiti stranke koji se protive drastičnom paketu štednje. Neki opet smatraju da bi reformisti ipak mogli zabilježiti porast broja glasova.

80 posto Grka željelo bi zadržati euro. Tako barem pokazuju istraživanja javnog mnjenja. Međutim, isti broj Grka smatra i da kurs štednje, u sadašnjoj formi, nije održiv. Tim prije što Grčka rekordnim tempom srlja u propast. U prvom kvartalu ove godine grčka privreda bilježi pad rasta od 6%. To se do sada još nikada nije desilo. No, ima li alternative bolnim reformama? Politički ekspert i konzervativac Manolis Kottakis smatra da se na proteklim izborima radilo o tome hoće li će grčke tradicionalne partije biti kažnjene za ekonomsku mizeriju ili ne. "Konkretna debata o aktuelnim problemima u zemlji nije uslijedila. Novi izbori održavaju se pod drugim predznakom. Političke stranke konačno se moraju jasno pozicionirati i pokazati koja su to pragmatična rješenja za zemlju", smatra politički ekspert i konzervativac Manolis Kottakis

Novinar i publicista Babis Papapanayotou smatra da su građani na novim izborima pozvani da osiguraju evropsku budućnost zemlje. "Na ovim izborima biće jasna linija razdvajanja između onih koji su za Evropu i euro i onih koji bi radije krenuli drugim putem. Računam da bi moglo doći i do frontalnog sukoba između klasičnim umjereno desnih partija i ljevice, pri ćemu lijevi, ovaj put, nisu predvođeni socijalistima, već radikalno lijevim savezom Syriza sa Ciprasom na čelu. Stoga će se pri cijelom razmimoilaženju uveliko pooštriti i ton."

Cipras novi premijer?

Alexis Cipras, lider radikalne ljevice Syriza osvojio je na proteklim izborima 16,78 posto glasova i 52 mandata u parlamentu. Ankete pokazuju da bi on na izborima mogao proizaći kao najsnažnija politička snaga u zemlji i postati premijer. On obećava nemoguće: ostanak Grčke u eurozoni i bojkot diktatu štednje. Iako je radikalna ljevica u zamahu, njeni političari ipak ne znaju da odgovore na pitanje odakle će dobiti novac za njihova "dobra djela" koja namjeravaju da urade. Jedan smatra da bi se ulozi u bankama mogli iskoristiti za privredni rast, drugi predlaže prisilne obveznice za sve građane koji zarađuju više od 20.000 eura godišnje. U igri je čak i poreska stopa od 75 posto.

Posebno Antonis Samaras, šef nove Demokratije nastoji da u javnosti ogoli radikalnu ljevicu, da je prikaže kao grupu hoštaplera a sebe samog smatra garantom evropske budućnosti Grčke. Politički analitičar Alexis Papachelas smatra da "Samaras mora poslati biračima jasnu poruku a prije svega pridobiti srednji sloj, koji se topi ali koji budućnost zemlje vidi u eurozoni. "Jer taj sloj ljudi ne želi da na izborima pobijedi Cipras", zaključuje Alexis Papachelas.

Autor: Jannis Papadimitriou / Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Mehmed Smajić