Kako pokrenuti mlade da izađu na izbore?

Približavaju se izbori za Europski parlament, a s njima i pitanje hoće li izlaznost na te izbore biti barem nešto veća nego prošli puta, 2014. godine, kada je Hrvatska imala poražavajuće niski odaziv građana na birališta, svega 25 posto. Niža je izlaznost zabilježena samo u Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Sloveniji, no ono što je ponajviše obilježilo te izbore u smislu odaziva, jest izuzetno niska izlaznost mladih birača, koji su u ogromnoj većini apstinirali od izbora, prepuštajući odluku o tome tko će odlučivati o europskim pitanjima starijim glasačima, osobito onima najstarijima. Izašlo ih je na izbore, naime, svega 13 posto.

Zanimanje za izbore i informiranost o temama o kojima EU parlament odlučuje i čemu zapravo Europa služi i dalje je među mladima užasno nisko. U razgovoru s nekima od njih jasno je da izlaznost ni na ovim izborima neće biti puno veća. Lucija, 20-godišnja Osječanka koja studira u Zagrebu, za Deutsche Welle kaže kako je za izbore čula „samo u prolazu".

„Ne znam tko su kandidati za EU-parlament niti za kakve se programe oni zalažu i stoga neću glasati na ovim izborima. Nisam informirana o radu EU-parlamenta, kakav on utjecaj ima na funkcioniranje naše države niti koja je zapravo uloga naših predstavnika u EU-parlamentu. Mislim da znatan dio moje generacije nije dovoljno informiran o radu EU-parlamenta te da će to stvoriti nezainteresiranost za izlazak na izbore. Rekla bih da je (ne)informiranost mladih o ovim izborima odraz činjenice da mladi, a i veliki dio ostatka stanovništva, ne shvaćaju našu ulogu u EU-u dovoljno ozbiljno, čemu je dokaz i neiskorištenost resursa i beneficija koji nam se nude ovim članstvom", kazala nam je Lucija.

Postoje, ipak i drugi primjeri. Jan Šubarić, maturant iz Petrinje itekako namjerava iskoristiti tek stečeno biračko pravo. „Za mene izbori znače promjene i unaprjeđenje života, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama EU-a. Nadam se da će izabrani zastupnici za europski parlament zaista raditi na povezivanju članica i boljem standardu života, a ne provoditi vrijeme sjedeći i tako primajući novac", kaže Jan koji još nije siguran za koga će glasati, no namjerava naći kandidata koji će se pokazati vjerodostojnim i sigurnim u svoja stajališta.

Ni on, međutim, ne gaji nade da će europski izbori potaknuti interes njegovih vršnjaka. „Najveći razlog tome je pasivnost, nepovjerenje u politiku zbog korupcije, nepotizma i pravnog sustava koji je nepravedan i također koruptivan. Osim toga, treba naglasiti da mladi nemaju puno informacija o kandidatima, njihovoj ulozi u europskom parlamentu te programu koji nude i za koji se zalažu."

„Ovaj put glasam"

Upravo su ti razlozi, loš odaziv i nezainteresiranost mladih birača za politiku, a osobito europske teme, potaknuli Europski parlament da pokrene kampanju usmjerenu na građanski aktivizam i zagovaranje važnosti izlaska na europske izbore među mlađom populacijom, nazvanu „Ovaj put glasam". Prema podacima koje smo dobili od Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj, već joj se pridružilo više od 26.000 ljudi u zemlji. Većinom je riječ o mladima koji žele utjecati na promjene i potaknuti svoje vršnjake da izađu na birališta. Njihove aktivnosti uključuju regrutaciju prijatelja i poznanika, promociju na društvenim mrežama, organiziranje informativnih radionica, a neki se odlučuju i na nešto „opuštenije" aktivnosti, poput pub-kvizova i filmskih večeri na temu EU-a, kazali su nam iz Ureda EP-a.

Edukacija, edukacija, edukacija…

U razgovoru s nekima od aktivista koji se u petak 10. svibnja okupljaju u Zagrebu, čuli smo nešto drugačiju priču onih koji žele potaknuti svoje vršnjake da se pokrenu.

20-godišnja studentica Prava u Zagrebu, Doroteja Horvat, prvi puta izlazi na europske izbore i kaže da ju je podatak o niskoj izlaznosti šokirao. „Kao mlada osoba i student prava veoma ozbiljno shvaćam građanske dužnosti. Studiram u Zagrebu, no inače živim u Krapini, pa sam tako s aktivnostima krenula u oba grada. U Zagrebu sam se uključila u konferencije, prezentacije i debate, a u Krapini sam potaknula rad s mladima, odnosno organizirala prezentaciju kampanje "Ovaj put glasam" za mlade glasače kojima će ovo biti prvi izbori u životu. Smatram da nije dovoljno samo pozivati mlade na izbore, već ih educirati o EU-u u globalu kako bi oni sami razvili svijest o tome da smo mi dio Europske unije i da je ona dio nas i da je puna prilika koje svakodnevno mogu iskoristiti", kazala nam je Doroteja Horvat.

Osobno se uvjerila o mogućnostima koje pruža EU

Ana Pitarević Duvnjak, 31-godišnja aktivistica iz Dubrovnika kaže da je najteže motivirati one koji bi po prvi put trebali izaći na izbore upravo zbog toga što nisu dovoljno informirani i sve im se čini previše komplicirano. Uključila se u kampanju jer je iz prve ruke imala priliku vidjeti kako funkcioniraju institucije Europske unije i to kroz praksu u Bruxellesu i posjet parlamentu u Strasbourgu. „Najviše me je motivirala svijest o tome koliko mogućnosti EU pruža mladima. Ni sama nisam bila svjesna njihovoga opsega, sve dok prošle godine nisam imala priliku raditi na projektu županijskog Info-centra za mlade. Mislim da je važno da se mladi informiraju o svim tim mogućnostima te da ih ne uzimaju zdravo za gotovo. Upravo zato je bitno da sudjeluju u izborima i na taj način podrže političke opcije koje se zalažu za njihove interese, kako bi broj mogućnosti koji im se nude nastavio rasti", kaže ta aktivistica iz Dubrovnika.

Nema sustavnog građanskog opismenjavanja

Nino Preložnjak član je udruge mladih Varaždinski underground klub i koordinator kandidature Varaždina za europsku prijestolnicu mladih 2022. Njegovoj je udruzi politički aktivizam jedan od programskih ciljeva, pa se stoga uključila u kampanju „Ovaj put glasam".

Udruga je u sklopu kampanje osmislila aktivnosti koje su bliže mladim ljudima – pub-kvizove. „Osmislili smo #ovajputglasam pub-kviz-ligu koja sadrži pet kola, a ekipa koja skupi najviše bodova nakon svih 5 kola, osvojit će nagradu – odlazak na festival Graffiti na gradele u Bol na Braču. Kroz dosadašnja kola okupilo se stotinjak mladih. Sigurni smo da će jedan dio njih prepoznati važnost izbora za Europski parlament i glasati. Moramo biti svjesni činjenice da odluke koje se donose na razini Europe veoma utječu na život koji živimo u našim gradovima, manjim mjestima itd. Pa tako i odluke koje se tiču populacije mladih. Dakle, ako želimo vidjeti promjenu u našoj lokalnoj sredini, moramo se za to izboriti i iskoristiti pravo koje posjeduje svatko od nas Ustavom Republike Hrvatske", kaže Nino Preložnjak.

„Žao mi je da je odaziv na prošlim izborima za Europski parlament bio slab, međutim siguran sam da je manjak kvalitetne informiranosti građana o EU-u jedan od bitnih uzroka takvom rezultatu. Kao politolog, s jedne sam strane i očekivao takav rezultat, pogotovo kada uzmemo u obzir da se u Hrvatskoj i dalje ne radi sustavno na građanskom opismenjavanju, što je veoma bitno u kontekstu osvještavanja vlastitih prava i demokratskih alata koje kao građani posjedujemo", zaključuje Preložnjak.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android