Klimatske promjene jačaju terorizam

Početkom februara selo Alau-Kofa postalo je mjesto stravičnog zločina. Takvi događaji na sjeveroistoku Nigerije nažalost sve su češći: selo je napadnuto od strane terorističke grupe Boko Haram. Dvije osobe su žive spaljene, čitavo selo zapaljeno, a stoka otjerana. To je drugi napad u nedjelju dana.

Terorističa grupa Boko Haram u posljednjih deset godina je usmrtila između 20 i 25 hiljada ljudi. Ali to nije sve. Ova teroristička grupa je načinila i ogromne materijalne štete: Svjetska banka procjenjuje štetu na skoro šest milijardi dolara. Dva miliona ljudi morali su pobjeći iz svojih domova ili su prognani. U nigerijskoj pokrajini Borno 30 posto svih privatnih kuća je uništeno, kao i na hiljade javnih zgrada.

Pročitajte još: Promjena klime i ratovi

Stočari protiv zemljoradnika

Međutim, Boko Haram nije jedini problem za sigurnost Sahela. Sve češće su i svađe između stočara i zemljoradnika. Razlog je dijelom u tome što su jedni većinom krišćani, a drugi muslimani, a povrh svega dolaze iz različitih plemena. Drugi razlog su klimatske promjene, koje uzrokoju nestašicu vode, te ljudi ostaju bez osnovnih sredstava za život.

O povezanosti između klimatskih promjena i sukoba raspravljalo se i na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti. Sukobi nemaju samo jedan uzrok, govori Patricia Espinosa u razgovoru za Deutsche Welle. Generalna sekretarka Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda, objašnjava: „Sa sigurnošću možemo reći da su klimatske promjene uzrok nasilnih sukoba. U nekim konfliktnim regijama postoji veza i sa terorizmom". Espinosa u Mihnenu govori na temu sigurnosti Sahela.

Nedavno je Vijeće sigurnosti zauzelo stav da „pored ostalih faktora, i klimatske promjene negativno utiču na stabilnost zapadne Afrike i zone Sahel".

Borba oko vode iz jezera Čad

Regija oko jezera Čad je školski primjer kako klimatske promjene uništavaju osnovne životne resurse ljudi – i tako pripremaju teren za nasilne sukobe. Oko 30 miliona ljudi ovisi od vode iz jezera Čad, koje se prostire između Nigerije, Čada, Nigera i Kameruna. Oko 90 posto jezera je u posljednjih 40 godina presušilo. To je velikim dijelom uzrokovano klimatskim promjenama. Ali ne i samo klimatskim promjenama.

Oko 90 posto ljudi u regiji oko jezera Čad su ribari, zemljoradnici ili stočari i ovise od vode iz ovog jezera, procjenjuje Janani Vivekananda. Ovaj stručnjak za promjene klime berlinske Think tank organizacije „Adelphi" u razgovoru za DW, objašnjava da klimatske promjene nisu jedini uzrok sukoba. Prema njegovom mišljenju, marginalizacija pojedinih grupa, plemensko razmišljanje, loša politika i manjak državnih servisa i usluga značajno su doprinijeli tome: „Kada su klimatske promjene smanjile životne resurse, stvoren je teren za nasilje i raspad države. Pojavila se grupa mladih muškaraca, koji nisu imali mogućnost da se pobrinu da imaju dovoljno za život. Kada su im naoružane grupe ponudile izlaz, oni su bili zreli za regrutaciju."

Terorista zbog novca

Istraživanje nevladine organizacije Mercy Corps (2016) potvrđuje prethodno navedene tvrdnje. Mercy Group je razgovarala sa 47 bivših boraca Boko Harama o razlozima njihovog stupanja u članstvo ove terorističke grupe. Religija je igrala minornu ulogu. Mnogo važniju ulogu za pridruživanje igrali su ekonomski razlozi: želja za prihodima, podizanjem kredita i ženidbom.

Pročitajte još i: Šta tjera mlade u Africi u džihadizam?

Stručnjak za klimatske promjene Vivekananda navodi da su zajednice i društva koja su posebno osjetljiva i prijemčiva za to ona područja koja su već oslabljena sukobima i lošim vladama: „Uticaj klimatskih promjena baca ovakva društva u političku nestabilnost i nestašicu hrane, te uzrokuju velike talase migracija”. Ovakva kretanja dodatno destabiliziraju, što može dovesti do nasilnih sukoba.

Ovaj neraskidivi lanac, kako primjećuje ovaj stručnjak, postoji i u drugim regionima, kao što su Mali ili Sudan. Čak i u državama koje su naizgled stabilne, kao što je to Jordan, efekti dugotrajne suše u kombinaciji sa masovnim prilivom izbjeglica iz Sirije, mogli bi da poremete ravnotežu i dovedu do nestabilnosti.

Pročitajte još: Edukacijom protiv terorizma

Klimatske promjene i rat u Siriji

Rat u Siriji i klimatske promjene također su povezani. To smatra i bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Barack Obama.

Studija Ujedinjenih naroda slikovito ilustruje ovu povezanost: ekstremne suše 2000-ih, smanjenje vode u rijeci Eufrat za 40 posto, loše upravljanje vodama u Siriji i brojne propale žetve, doveli su do masovnog bijega sa sela. Posljedica: masovna nezaposlenost, socijalna nejednakost, siromaštvo i kriminal. Kada je 2011. godine Arapsko proljeće stiglo u Siriju, u državi je vladalo ekplozivno stanje – brutalno ugnjetavanje opozicije dovelo je u konačnici do eksplozije nasilja.

Još 2012. godine zajednički dokument tajnih službi SAD-a predvidio je da će „u mnogim državama koje su važne za SAD doći do nedostatka vode ili poplava". To bi moglo povećati rizik za stabilnost tih zemalja i dovesti do regionalnih napetosti.

Problem je prepoznat, ali još uvijek neriješen

Na Minhenskoj konferenciji se na dvije od ukupno 30 diskusija raspravljalo o klimatskim promjenama u Sahelu i uticajima tih promjena na sigurnost.

Međutim ono što nedostaje je realizacija ostvarenih spoznaja, smatra direktor Mirovnog istraživačkog instituta SIPRI, Dan Smith: „Za sada nema fokusirane, operativne reakcije u zoni Sahel ili Bliskom istoku, kako bismo mogli reći: da moramo uraditi „to i to" da se ljudima i njihovim zajednicama pomogne, da se prilagode promjeni klime i da se izbjegnu rizici od nasilnih sukoba." Pronaći blagovremeno odgovore ne bi pomoglo samo tim ljudima. Uštedjelo bi se i na novcu. Kada bi se terorizam na terenu barem dijelom suzbio, to bi bilo dosta jeftinije od isključivo vojnih odgovora.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android