Koalicija između CDU i AfD?
9. septembar 2018
Politička situacija u istočnoj Njemačkoj je napeta. Ne samo zbog nedavnih nereda u Chemnitzu. Podrška desno populističkoj Alternativi za Njemačku" (AfD) opet raste i ova stranka je prema ispitivanjima javnog mnijenja u Saksoniji i okolnim pokrajinama sada na drugom mjestu. Za godinu dana su pokrajinski izbori.
Čista računica pokazuje da bi koalicioni partneri demohrišćana CDU mogle biti prije svega partija Lijevih ili AfD. Obje opcije bi bile rušenje tabua. Iz perspektive CDU to bi bilo morati se odlučiti između kolera ili kuge. Jer, Lijevi su stranka nasljednica stranke bivše Komunističke partije DDR-a (SED), a AfD se smatra ekstremnom desnicom.
Oprezne diskusije
Koliko god tema bila škakljiva, javna diskusija o ovome je ipak započeta. Političari na saveznom nivou najradije bi potisnuli ovu temu i isključili mogućnost neugodnih koalicija. Međutim, političari na pokrajinskom nivou su otvoreniji.
Ingo Senftleben, šef CDU-a u pokrajini Brandenburg želi u jesen 2019. godine postati premijer. Trenutno je tamo na valsti vladajuža koalicija SPD-a i partije Lijevih. Ukoliko tada na izborima CDU izađu kao najjača stranka, Senftleben „će sa svim partijama razgovarati o mogućem sklapanju koalicije".
I izjave Daniela Günthera, premijera pokrajine Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke i saradnika Angele Merkel dale su povod za uznemirenost. CDU na Istoku bi trebala, ukoliko to bude bilo potrebno, koalirati sa partijom Lijevih, smatra Günther. Što se tiče AfD-a, on smatra da ovu stranku ne treba posmatrati kao „strašilo", nego se tu mora napraviti jasna diferencijacija.
Razbijanje tabua na bečki način
No, šta spada u domen "realpolitike" je po mišljenju stručnjaka krajnje nejasno. U koaliciji sa AfD-om CDU bi se mogla "istrošiti", upozorava politolog Werner Patzelt u razgovoru za DW. Naime, to bi se moglo dogoditi ukoliko AfD izmijeni jasno desničarski program, a CDU bude razapeta između "ljudi koji slijede kurs Angele Merkel i polu-desničara".
U susjednoj Austriji je krajem 2017. godine kancelar Sebastian Kurz, koji dolazi iz iste porodice stranaka kao i Merkelina CDU, ušao u koaliciju sa desnim populistima FPÖ. Nedavno su novinari pitali Kurza, da li bi model njegove stranke mogao biti primjenljiv u pokrajinama na istoku Njemačke. Ne bi im to baš savjetovao, bio je njegov odgovor. Politički sistemi obje države su neuporedivi, baš kao i dvije partije – AfD i FPÖ, rekao je tada Kurz.
Činjenica jeste da je AfD stranka stara samo pet godina. Stranka FPÖ s druge strane postoji od 1955. i već jednom je bila na vlasti sa konzervativcima.
Bilo je zanimljivo što je Kurz to izjavio za vrijeme sastanka sa Mikeom Mohringom. On je šef CDU-a u istočnonjemačkoj pokrajini Thüringen i priča se da već neko vrijeme flertuje sa idejom koalicije između CDU i AfD. Iako ovaj političar tu opciju isključuje, on pripada grupi novih konzervativaca u CDU-u. On je dio grupe koja želi da se pozicionira i u vremenu nakon Merkelove – i to desno od centra.
To nije samo stvar saveznih država
„Koalicija sa AfD-om ne može funkcionisati sve dok je Merkel na vlasti", objašnjava politolog Patzelt. Jer to bi opet potpalilo svađu u CDU oko toga hoće li ova stranka ostati stranka centra ili će ipak postati konzervativnija? Merkel je ta koja je povukla CDU u centar i stalno izbjegava raspravu o budućem pravcu.
I drugi politolozi upozoravaju na opasnost koalicije sa AfD-om na nivou saveznih država ili pokrajina. „Ta koalicija može koštati CDU podrške glasača na državnom nivou", govori sociolog i politolog Holger Lengfeld u razgovoru za DW. To bi uplašilo liberalne glasače kojima se Merkel prvenstveno obraća.
S obzirom na posljedice koje bi koalicija CDU - AfD u jednoj saveznoj državi mogla imati na politiku u Berlinu, čini se malo čudno što je veći tabu govoriti o ovoj koaliciji, nego o koaliciji sa ljevicom. Na pitanje DW-a o primjeni „austrijskog modela" premijer Schleswig-Holstein Günther, kako je odgovorio njegov portparol, ne želio davati komentare u ovom trenutku.
„Desni ekstremisti na vlasti"
Stigmatizacija koju izaziva AfD u njemačkoj politici povezana je i sa njhovim trenutnim nastupom u javnosti. „AfD je trenutno, i ne samo u istočnoj Njemačkoj, u većini slučajeva stranka koja odbacuje elementarne principe naše liberalne demokratije", govori politolog i stručnjak za desni ekstremizam Carsten Koschmieder u razgovoru za DW.
Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima, nego o cjelokupnom rukovodstvu, stranačkom programu, izbornom programu, objašnjava Koschmieder. On upozorava - ukoliko bi CDU koalirala sa AfD-om „desni ekstremisti bi bili na vlasti".
Može li se AfD obuzdati?
Nedavna njemačka stranačka istorija pokazuje da se čak i nove stranke teško daju „ukorititi". Isto se desilo sa postkomunistima iz DDR-a, sadašnjom strankom Lijevih. Ne bi ga "iznenadilo", kaže Patzelt, "da AfD postane spremnija na saradnju".
Ali loptica je ipak sada u polju AfD-a. Stranka mora skloniti svoje „desničarsko-demagoške govornike" i jasno poštovati njemački Ustav. Pored toga, ona mora prekinuti svoju retoriku po kojoj je „sistem problem" i mora „odustati od poigravanja sa desničarskim radikalizmom", smatra sociolog Lengfeld.
Nakon što se to desilo u Austriji, nastao je savez sa FPÖ. Lengsfeld trenutno ne vidi znakove da je AfD spremna da se prilagodi potencijalnim partnerima. Stranka i njeni birači, što pokazuju i analize, su se smatrali protestnom partijom, objašnjava Lengfeld i zaključuje da će se ova "protestna uloga” održati još nekoliko godina.