Koliko je ozbiljan referendum u RS?

Iako su mnogi sumnjali da će se još jednom ući u proces o referendumu o pravosudnim institucijama u BiH, to se ipak dogodilo. 14. jula poslanici Narodne skupštine Republike Srpske još će jednom, kao i četiri godine ranije, razmatrati referendumsko pitanje o Sudu i Tužilaštvu BiH na zahtjev predsjednika ovog entiteta, Milorada Dodika.

Referendumsko pitanje trebalo bi da glasi “Da li podržavate neustavno i neovlašteno nametanje zakona od visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru RS”.

Nema kršenja međunarodnih ugovora

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović kaže da je referendum legalno i demokratsko pravo RS: “Održavanje referenduma ni u kom slučaju ne krši međunarodne ugovore, kakav je i Dejtonski sporazum, već predstavlja jedan od najznačajnijih oblika demokratskog izjašnjavanja građana u skladu sa međunarodnim pravom. Republički referendum i njegova odluka, kakva god da bude, neće ugroziti integritet i suverenitet BiH, imajući u vidu da je ona složena država, sastavljena od dva entiteta, u čijim nadležnostima je pravosudni sistem”, rekao je Čubrilović navodeći da je bez obzira na ishod referenduma neophodno zahtijevati da se reforma pravosuđa u BiH vrati u okvire ustavnog uređenja BiH sa jasno određenim nadležnostima u oblasti pravosuđa.

2011 godine kada je skupština razmatrala ovo pitanje stranke iz RS bile su jedinstvene. Ovoga puta ipak ne. Predstavnici Saveza za promjene iako još nisu donijeli konačan stav da li će podržati referendum, najavili su amandmane i opširnu raspravu. Iako imaju kako tvrde dosta zamjerki na rad Suda i Tužilaštva BiH, indikativno je što je referendumsko pitanje iz 2011. godine promijenjeno i što se možda ovim želi skrenuti fokus sa nekih bitnijih stvari.

“Nemamo ništa protiv referendumskog pitanja koje je postavljeno 2011. godine. Ovdje se ne radi o reaktiviranju odluke od prije četiri godine. Mi prihvatamo da se o ovom raspravlja ali pitanja iz 2011. i 2015. nisu ista”, kaže Vukota Govedarica (SDS).

“Posljednji vapaj”

Reagovao je i potpredsjednik RS Ramiz Salkić koji kaže da od ovoga niko neće imati koristi a posebno ne građani RS: “Sve je to usmjereno u cilju spašavanja Milorada Dodika od političke prošlosti i to su posljednji vapaji da on na taj način pokuša obezbijediti podršku javnosti za svoj rad a evidentno je da je nema. Jednostavno, entitet je u finansijskom kolapsu i sada treba izmisliti neku priču kojom će se oni zabaviti, da ne razmišljaju o tome imaju li šta jesti”.

Dodik je 2. jula uputio zahtjev Narodnoj skupštini da na posebnoj sjednici razmatra donošenje, odnosno reaktiviranje odluke o referendumu o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje iz 2011. godine glasilo je “Da li podržavate nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH , i njihovu neustavnu verifikaciju u parlametnarnoj skupštini BiH?". Iako opozicija smatra da je to pitanje trebalo ostaviti s obzirom da se nakon novog pitanja ne zna dalja reakcija vlasti u RS, Dodik tvrdi da ovoga puta nema odustajanja kao što je to bilo prije četiri godine, kada je suspendovao odluku o referendumu a nakon što je tadašnja visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton dogovorila sa Dodikom početak strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa.

“Ovaj put nije moguće povući ovu inicijativu i nema autoriteta u svijetu koji bi mogao dovesti do toga da se to povuče. Postoji samo jedna mogućnost a to je da se postojeći zakon o Sudu i Tužilaštvu ukine i da se razgovara o nekom novom modelu. Mi nismo protiv toga ali to mora da odražava ustavnu poziciju BiH. Sve u vezi sa ovom odlukom dešava se na dan referenduma. Shodno toj odluci sve je jasno, samo onim neupućenim to nije jasno. Odbijaju se odluke Suda i Tužilaštva i zakoni na prostoru RS i RS je dužna da zaštiti sve svoje građane od ovih odluka”.

Zveckanje referendumom već 20 godina

Svi predstavnici vlasti u RS u posljednjih 20 godina na ovaj ili onaj način u javnosti su govorili o referendumu kao sredstvu za postizanje samostalnosti ovog entiteta i takva nastojanja nisu nikakva tajna. Dodik je političar koji svakako prednjači u tim obećanjima ali mnogi smatraju da ona dolaze u trenucima teške ekonomske situacije i nastojanja da se fokus skrene sa nekog drugog problema. Zbog svega toga u javnosti se stvara slika da svako sprovođenje referenduma u RS, znači izjašnjavanje o ostanku ovog entiteta u BiH, s obzirom da je Dodik ranije najavljivao referendum upravo o ovom pitanju.

“Mislim da je to jedna vrlo opasna aktivnost za BiH u koju se gospodin Dodik upušta, aktivnost sa nesagledivim posljedicama za ukupnu stabilnost u BiH. Ja mu mogu samo poručiti da se ne igra sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom BiH”, rekao je Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, ističući da bi raspisivanje referenduma značilo potpunu podjelu BiH.

Međunarodna zajednica je bila jasna prije četiri godine a i ovog puta su stavili do znanja da taj referendum neće biti moguće održati na način kako su zamislile vlasti u RS. Visoki predstavnik Valentin Incko je 2011. godine čak postavljao rokove vlastima da povuku odluku o referendumu. Stavovi se do danas nisu promijenili.

Incko: “Referendum suprotan Ustavu RS”

“Ja mislim da je taj referendum čak suprotan Ustavu koji kaže da se referendum može sprovesti samo u okviru njene nadležnosti. A Sud i Tužilaštvo BiH su ipak u nadležnosti države”, kaže Incko.

Iz ambasade SAD-a saopšteno je da su državne pravosudne institucije predviđene Dejtonskim sporazumom, a potvrđene odlukama Ustavnog suda BiH. Američki zvaničnici poručuju da ni jedan od entiteta ne može organizovati referendum o nadležnostima koja pripadaju državi.

Konačnu riječ će dati Narodna skupština naredne sedmice a po svemu sudeći i ovo referendumsko pitanje bi moglo dobiti potrebu većinu u parlamentu. Pitanje je samo na koji način će međunarodna zajednica reagovati i koji će evropski zvaničnik ovoga puta zamijeniti Ketrin Ešton kako bi smirio političke strasti. Ranije je najavljeno da bi se referendum, ukoliko bude donosena takva odluka, mogao održati u prvoj sedmici septembra.