"Hrvatska mora vratiti izgubljenu vjerodostojnost"
11. februar 2016Deutsche Welle: Kakvo stanje ste zatekli u Ministarstvu vanjskih poslova? Gdje je hrvatska vanjska politika danas?
Miro Kovač: U Ministarstvu ima mnogo sposobnih ljudi, posebno onih koji su radni vijek započeli u samostalnoj Hrvatskoj, tako da sam siguran da ćemo moći ostvariti svoje vanjskopolitičke ciljeve. Ono što je bilo nezadovoljavajuće je stanje na planu hrvatske vanjske i europske politike koje smo zatekli. To naša vlada mora promijeniti. Prvo, moramo biti puno angažiraniji u europskoj suradnji - mislim prije svega na ulogu Hrvatske unutar Europske unije, ali i u jačanju transatlantske dimenzije. To podrazumijeva da ćemo snažno razvijati i srednjoeuropsku, vertikalnu i jugoistočno-europsku, horizontalnu suradnju. Drugo, potrebno je biti puno aktivniji u odnosima sa susjedima. U nekim slučajevima moramo odnose sa susjedima sanirati, u nekima poboljšavati. I treće, služba vanjskih poslova mora u potpunosti biti u funkciji jačanja hrvatskog gospodarstva i pretvaranja Hrvatske u konkurentno društvo. Snažno ćemo podržavati hrvatska poduzeća na inozemnim tržištima i isto tako biti aktivni u privlačenju ulagača.
Spomenuli ste odnose prema susjedima i Europskoj uniji. Što je ostalo od poznate i nekad redovito isticane uloge Hrvatske kao mosta između EU-a i zemalja na Balkanu koje žele postati članice?
Hrvatskoj je nedostajala ambicija, mora se nanovo definirati i repozicionirati, vratiti izgubljenu vjerodostojnost. Sjetimo se kako smo ušli u Europsku uniju, jeftinim pokušajem prijevare hrvatskih birača i europskih partnera. Moramo konačno shvatiti što smo i što predstavljamo kao članica Europske unije, koje su naše mogućnosti, kako možemo djelovati. Hrvatska u odnosu na zemlje u susjedstvu koje nisu u Europskoj uniji ima zaista veliku odgovornost, ali i veliku šansu. Aktivno ćemo se zauzeti za kandidaturu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. Sam proces integracije BiH u EU bit će dugotrajan i mukotrpan, ali je ključno da bude pokrenut. To je važno za Hrvate u BiH, koji bi se na taj način mogli nanovo definirati i postati neka vrsta motora europske integracije. I to, u suradnji s Hrvatskom, za cijelu BiH može biti vrlo pozitivno. Kao jedan od tri ustavotvorna naroda Hrvati bi na taj način mogli živjeti svoju potpunu ravnopravnost s prijateljima Bošnjacima i Srbima. Što se tiče ostalih zemalja, tu mislim na Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju i Kosovo, podržavat ćemo, dakako, i njihovo priključenje europskoj obitelji. Naravno, insistirat ćemo na poštivanju kriterija. Bit ćemo strogi, ali pošteni.
U Berlinu ste posjetili Stasijev dokumentacijski centar, simbol sučeljavanja s prošlošću DDR-a. Može li Hrvatska nešto naučiti od Njemačke kad je u pitanju sučeljavanje s prošlošću?
Okrenuti smo prema budućnosti, ali zaista moramo imati jedan "normalan" odnos prema prošlosti, bez kompleksa. Neka svi u našem društvu dobiju šansu govoriti o svojim osjećajima vezanima uz prošlost, pa i o Drugom svjetskom ratu. Da konačno jednom to raspravimo. Hrvatska mora pronaći svoj put kad je riječ o sučeljavanju s prošlošću. Možemo oko sebe gledati i uspoređivati kako su neka druga društva uspjela ili nisu suočiti se s prošlošću, ali sami moramo pronaći svoj put. To će posebice koristiti mlađoj generaciji koju ćemo time lišiti toga "povijesnog tereta" ali i gospodarski ćemo se onda bolje razvijati. To pokazuje primjer drugih postkomunističkih zemalja.
Kada govorite o mladima mislite li i na mlade u dijaspori? Izgleda da niti jedna vlada dosad nije iskoristila te potencijale. Što planirate na tom polju kao bivši veleposlanik u Njemačkoj i kao netko tko je dosta vremena proveo s dijasporom i zna „kako diše“?
U prošlosti je bilo puno izjava i najava, ali u stvarnosti se nije puno toga dogodilo prema Hrvatima u iseljeništvu. Međutim, mi zaista želimo da se oni u Hrvatskoj osjećaju ugodno, da ne budu diskriminirani. Mislim da je tu važna i uloga novog predsjednika vlade Tihomira Oreškovića koji je i sam povratnik iz iseljeništva. Bit će to velik doprinos boljem razumijevanju Hrvata u Hrvatskoj i Hrvata u iseljeništvu. Moramo napokon stvoriti okruženje u kojem će svi u Hrvatskoj moći biti kreativni i u mogućnosti živjeti od svoga rada.
Trenutno je izbjeglička kriza tema broj jedan u Europi. Vjerujete li još u njemačka nastojanja da se ona riješi zajednički, na europskoj razini?
Još nemamo europsko rješenje, imamo koordinaciju nacionalnih rješenja. Mi surađujemo dobro sa zemljama u susjedstvu. Ali smo uvjerenja da, ako ne bude bilo moguće da naši grčki partneri osiguraju vanjsku granicu Europske unije, treba podržati ideju slovenskog predsjednika vlade Mira Cerara o ublažavanju migrantskog vala na makedonsko-grčkoj granici. Ovakvo stanje više neće biti dugo održivo. Mora doći do drastičnog smanjenja broja migranata. Ponavljam: sva ova suradnja sa susjedima dobro funkcionira jedino toliko dugo dok Njemačka, Švedska, Nizozemska i Austrija primaju izbjeglice. Treba biti poslana poruka migrantima i izbjeglicama da ne mogu svi doći u Europsku uniju. Usporedno s tim EU treba djelovati globalno i na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama i u susjedstvu, pomagati migrantima i izbjeglicama.
U vašem političkom programu se nigdje eksplicitno ne spominje Njemačka. Igra li ona unatoč tomu još uvijek važnu ulogu za Hrvatsku?
Njemačka je naš strateški partner, središnja je zemlja Europske unije i sve države srednje i jugoistočne Europe su po prirodi stvari upućene na nju. Mi ćemo sa svojim partnerima Nijemcima sigurno nastaviti jačati političku, gospodarsku i inu suradnju.
Razgovarao: Nenad Kreizer