Brojni zadaci EU

Tema neće nedostajati na samitu EU koji se održava u četvrtak i petak, ali i neovisno od samita postoje neke teme kojima se bavi EU. Na području vanjske politike bi moglo poći za rukom postizanje sporazuma o vladi nacionalnog jedinstva u Libiji što bi u najmanju ruku okončalo barem jedan od brojnih otvorenih problema. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier se nada u postizanje sporazuma iako će zemlja i nakon toga trebati mnogo pomoći. U Siriji je naravno napredak u pregovorima još uvijek daleko. A EU apelira i dalje na Tursku da pruži podršku u pronalasku rješenja u susjednoj Siriji kao i u pitanju izbjeglica u EU.

Nove trupe za vanjske granice

U utorak Europska komisija predstavlja svoj plan za Europske granične trupe za nadzor vanjske granice. Ove trupe bi trebale obuhvatati korpus od 1.500 policajaca, biti u stanju da brzo djeluju i biti opskrbljene vlastitim brodovima i helikopterima. Do sada je Frontex bio upućen na pomoć zemalja članica i nije imao dostatan mandat. Ubuduće bi Brisel trebao moći angažirati novoformirane trupe i protiv volje neke zemlje članice kako bi nadgledao vanjske granice. Grčka se primjerice kontinuirano opirala da prihvati europsku pomoć.

"Naše vanjske granice su zajedničke granice. I mi nedavno nismo bili u situaciji da u slučaju nužde štitimo te granice", objašnjava zamjenik predsjednika Europske komisije Frans Timmermans. Osim toga Frontex bi ubuduće trebao biti angažiran i prilikom vraćanja u domovinu onih čiji je zahtjev za azil odbijen. Ovaj iskorak Europske komisije dolazi na njemačko-francusku inicijativu s početka mjeseca. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizier je o tome rekao: "Mi u Europi smo čvrsto dogovorili da se države vanjskim granicama EU pobrinu za sigurnu zaštitu." I njemački ministar vanjskih poslova Steinemeier je u Briselu potvrdio da bi jačanje Frontexa moglo pomoći boljoj kontroli vanjskih granica.

Na poticaj Angele Merkel u četvrtak prijepodne se održava jedna vrsta sporednog samita o raspodjeli izbjeglica u Europi. Merkel je okupila "koaliciju voljnih" koju čine zemlje koje su primile najveći broj izbjeglica, među njima Austrija, Švedska i Grčka, a u međuvremenu ih podržava i Francuska. Nakon regionalnih izbora Francuska ponovo ovdje vidi više prostora za vlastito djelovanje. I Turska će sudjelovati. EU se nada da će Ankara prije svega zaustaviti dolazak izbjeglica.

Kada je riječ o pitanju izbjeglica atmosfera između dijela zapadnih i istočnih Europljana je potpuno zatrovana od kako su Slovačka i Mađarska prije sedam dana podnijele tužbu Europskom sudu pravde zbog planirane preraspodjele oko 140.000 izbjeglica unutar EU. Zbog toga njemačka i druge zapadnoeuropske vlade pojačano traže rješenja neovisno od istočne Europe.

Taj plan može funkcionirati samo ako dođe do "dugoročnog i trajnog dogovora o naseljavanju izbjeglica u Europi", kaže Ska Keller, poslanik Zelenih u Europskom parlamentu. On kaže da je neophodno 300.000 do 500.000 odobrenja tokom godine kako bi jedan takav program mogao uspostaviti djelotvoran signal protiv neregularne migracije. Izbjeglice bi morale dobiti realne šanse za doseljavanje "čime bi radije čekale dvije-tri godine, umjesto da dolaze u čamcima". Ona međutim vidi malo signala koji bi govorili u prilog tome da bi takvo rješenje moglo biti postignuto u narednom periodu.

Debata o Brexitu

Šefovi država i vlada na samitu žele iscrpno raspravljati o posebnim željama Velike Britanije koja želi reformirati svoje veze sa EU. No brzog rješenja neće biti, nakon što je premijer David Cameron početkom novembra izrazio tek polukonkretne zahtjeve. Premijer Cameron svoj referendum o članstvu u EU želi održati već u ljeto 2016. godine. Zaključci dakle moraju biti doneseni najkasnije na samitu početkom godine, kaže poslanik u Europskom parlamentu David McAllister. On u ovom pitanju slovi za njemačku kontakt osobu iza kulisa i kaže da će brzo postizanje dogovora biti ovisno prije svega od pravnog posla eksperata EU.

McAllister dijeli britanske želje u tri područja: Prilično lako je ispuniti zahtjeve za više konkurentnosti, slobodnom trgovinom i smanjenjem birokratskog aparata. To takoreći prihvataju sve zemlje EU. Ono što nije jednostavno jest da nacionalnim parlamentima bude odobreno više prava. No to bi se, kako kaže McAllister, moglo riješiti političkom voljom. Teže će biti donijeti odluku kada je riječ o zaštiti britanskih financijskih tržišta o odlukama u eurozoni. "Svi razumiju brige Britanaca", kaže McAllister. Ali postoji europsko unutarnje tržište sa pravilima za sve i eurozona sa 19 članova koje žele skupa napredovati. McAllister kaže da bi tu teško moglo doći do prava na veto Britanaca.

Nezamisliva je međutim želja Velike Britanije da bude izuzeta od finansijskih davanja za ekonomske izbjeglice. "Princip nediskriminacije je važan", kaže McAllister. Prije svega ovdje će biti potrebna kreativnost pravnika, koji moraju pronaći rješenje, koje mora opstati i na Europskom sudu pravde. No u principu ni jedna zemlja EU ne želi Brexit, naglašava McAllister i, kako kaže, postoji volja da se Velikoj Britaniji izađe u susret: "Riječ je o tankoj liniji između više fleksibilnosti i Europe à la carte". Egoistična nastojanja Britanaca da sebi od svega osiguraju samo najbolje, za što u engleskom postoji izraz "Cherry Picking", šefovi država i vlada zemalja članica EU svom kolegi Davidu Cameronu neće dozvoliti.