Kurdistan: mali region, veliki problemi

Gledajući broj migranata, Autonomna Regija Kurdistan na sjeveru Iraka je najatraktivnija provincija u toj državi. Ravno milion i po izbjeglica, uglavnom iračkih sunita, pronašla je tamo utočište samo tokom prošle godine. Rijeka izbjeglica ne presušuje, naprotiv. Otkako je teroristička milicija "Islamske države" prije godinu dana osvojila Mosul, sve više ljudi stiže u područje gdje inače živi oko 5,3 miliona Kurda.

Procjene govore kako se tamo trenutno nalazi ukupno oko dva miliona izbjeglih Iračana. To donosi i velike probleme. Tako u gradiću Šaklava, pedeset kilometara južno od glavnog grada provincije Erbila, trenutno ima 30.000 prognanih Iračana. Ovo mjesto je, inače, ranije imalo 25.000 stanovnika.

"Neprimjetno se mijenja demografska slika Kurdistana", pojašnjava Ahmed Anwar Tahir, član Gradskog vijeća u Sulejmaniji. "Moramo vrlo brzo povesti diskusiju o tome jer mnogi irački Arapi trude se da ovdje ostanu za stalno."

Debata o političkoj samosvijest

Briga za kurdski identitet je samo jedna od brojnih koje trenutno postoje u tom kraju Iraka. Priliv izbjeglica bi mogao da promijeni izgled Kurdistana baš kao i debata o političkim osnovama na kojima počiva ova provincija. Odlučujući okviri za to se postavljaju tokom ove sedmice, kada će provincijska vlada glasati o još jednom mandatu predsjednika Masuda Barsanija.

Nakon dva regularna četverogodišnja mandata, parlament ga je 2013. na funkciji predsjednika ostavio još dvije godine. Sada ističe i taj period i Barsani je trebalo da od parlamenta dobije još jedno produženje mandata od dvije godine. Glasanje o tome je, međutim, odgođeno na neodređeno vrijeme zbog rata protiv Islamske države.

Pitanje da li Barsani može da dobije još jedan vanredni mandat pokrenulo je i debatu o poštivanju zakona. Zakon o djelovanju parlamenta (provincija još nema svoj ustav) ne predviđa da predsjedniku uopšte može da se produži boravak na toj funkciji ako ju je obavljao već tokom dva mandata.

Barsanijeve pristalice smatraju da predsjednik automatski ostaje na funkciji ukoliko zbog rata ne mogu da se održe izbori. "Po principu kontinuiteta, predsjednik nastavlja obavljanje svoje funkcije uz sve ovlasti koje ima", tvrdi za Al Jazeeru pravnica Vala Farid, članica Barsanijeve Demokratske partije Kurdistana.

Politika bi mogla da stavi zakon van snage

Drugi ne dijele to mišljenje. "Politika odlučuje o tome šta je pravno moguće, a šta ne", primjećuje Dlaver Ala'Aldeen, predsjednik instituta Middle East Research (MERI). Svaki drugačiji razvoj događaja bi za njega bio upitan, jer bi u tom slučaju pravo bilo politizovano. Sve dok pitanje još jednog produženja mandata ne bude jasno definisano zakonskim odredbama, ono se i ne može riješiti na jasan način.

Zakon mora biti posljednja instanca, citira Al Jazzera jednog poslanika Kurdske islamske unije. "Ukoliko se to ne bude poštovalo ili ukoliko se zakoni budu mijenjali u interesu samo jedne osobe, onda će se o svemu odlučivati na osnovu rezultata izbora. U tom slučaju će se nametnuti stav onoga ko ima najviše glasova."

Pitanje koliko Barsani još može ostati predsjednik važno je i zbog toga jer se to indirektno odražava na borbu Kurda protiv IS-a. Naime, Pešmerge, koje oružjem snabdijeva i Njemačka, ni u kom slčaju nisu politički jedinstvene. Ovi Kurdi pripadaju raznim strankama, istim onim koje sada pregovaraju o produženju mandata Barsaniju. Postoji zabrinutost da bi političke nesuglasice mogle i da se odraze na njihovu borbu.

Komplikovani odnosi sa PKK

Spor među iračkim Kurdima stiže u nezgodnom trenutku i zbog toga jer Barsani upravo pokušava da uvjeri borce Kurdistanske radničke partije PKK da se povuku iz regiona. Oni su imali velikog udjela u vojnim uspjesima protiv ekstremista IS-a. Već nekoliko sedmica Turska se bori ne samo protiv IS-a, nego napada i ciljeve PKK u Iraku.

Zbog toga, strahuje Barsani, i irački Kurdi bi mogli biti uvučeni u ovaj konflikt. Oni gaje simpatije prema pokretu PKK. Ukoliko im se pridruže, Turska bi mogla da počne i napade na iračke Kurde. Vlada Autonomne Regije Kurdistan bi onda mogla da bude uvučena u rat na dva fronta koji ne bi izdržala. Barsani je i zbog toga pod velikim pritiskom.