Na proteste zbog izmjena Zakona o radu?

Upućivanje izmjena federalnog Zakona o radu u hitnu parlamentarnu proceduru izazvalo je žestoke reakcije Saveza samostalnih sindikata BiH, prvenstveno zato što se Vlada na ovaj korak odlučila bez dogovora sa socijalnim partnerima. Ukoliko sporne izmjene Zakona ne budu povučene do kraja petka (22.1.), i ukoliko Vlada Federacije BiH ne potpiše kolektivni ugovor dogovoren između sindikata i Udruženja poslodavaca, Savez samostalnih sindikata BiH pozvat će članstvo na proteste ispred sjedišta Vlade Federacije u Sarajevu 26. januara. „Vlada je izmjene Zakona o radu pripremila u strogoj tajnosti. Udruženje poslodavaca i sindikati, kao vladini socijalni partneri, uopće nisu znali da se izmjene pripremaju. Mi smo preko svojih kanala došli do originalne verzije izmjena i dopuna Zakona o radu koje su sadržane u 19 članova. Ustanovili smo da predložene izmjene krše nekoliko međunarodnih konvencija“, rekao je za Deutsche Welle potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović.

Neke od primjedbi Međunarodne konfederacije sindikata odnose se na slobodu udruživanja radnika u sindikate i udruživanja poslodavaca u udruženja poslodavaca te kolektivno pregovaranje, pojašnjava Šatorović. „U novim izmjenama Zakona o radu najviše nas zabrinjava to što je Vlada odlučila da potpuno uništi socijalni dijalog uzimajući sebi za pravo da sama utvrđuje minimalnu cijenu rada. Vlada može utvrditi minimalnu platu kao svojevrsnu zaštitnu kategoriju, ali ne može odlučiti kolika će biti cijena rada. Protivimo se i odredbi prema kojoj štrajkači po automatizmu mogu dobiti otkaz ako se štrajk proglasi nezakonitim, jer je naš zakon o štrajku užasan i po njemu je nemoguće danas organizirati štrajk, a da se isti ne može zakonski osporiti. Nezadovoljni smo i ublažavanjem kaznenih odredbi, jer je novim izmjenama smanjen iznos novčanih kazni za poslodavce koji ne izvrše isplatu plaća“, kaže Šatorović.

Sporan iznos minimalne plate

Novim izmjenama Zakona o radu predviđeno je da Vlada svojim aktima utvrđuje minimalna prava radnika, ukoliko se ne može postići dogovor o kolektivnom ugovoru. Šatorović smatra da Vlada ovom odredbom „uništava“ socijalni dijalog i preuzima uloge poslodavaca i sindikata. „Vlada je svojevremeno kazala kako će pri usklađivanju kolektivnog ugovora podržati sve ono o čemu se dogovore poslodavci i sindikati. Tada su se nadali da se sindikati i poslodavci nikada neće dogovoriti. Kada smo postigli dogovor da minimalna plata iznosi 406 konvertibilnih maraka (KM), Vlada je kazala kako je to 'društveno opasno'. Podsjećam da je premijer Novalić u julu 2015. godine, prije usvajanja Zakona o radu, rekao da će novi Zakon omogućiti povećanje najniže plate na između 450 i 500 KM“, kaže Šatorović.

Kada su poslodavci i sindikati usaglasili novi kolektivni ugovor prema kojem bi minimalna plata u Federaciji umjesto dosadašnjih 380 KM iznosila 420 KM, federalni premijer Fadil Novalić je kazao da su poslodavci i sindikati „izašli iz okvira zakonitosti“. Rekao je da će planirano povećanje ugroziti privredu u Federaciji, onemogućiti ekonomski rast i štetno uticati na makroekonomsku politiku. Premijer od tada trpi žestoke kritike opozicije, sindikata i Udruženja poslodavaca. Udruženje poslodavaca proglasio je „nereprezentativnim“, a prijedlog kolektivnog ugovora poslao na ocjenu ustavnosti.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da je riječ o kompleksnoj problematici koja zahtijeva ozbiljniji pristup i širu raspravu. Tvrdi da su kritike na račun premijera u ovom slučaju neutemeljene. „Cilj je da se iznos minimalne nadnice u Federaciji BiH svede na praćenje rasta bruto domaćeg proizvoda kao makroekonomskog indikatora, bez da se uzimaju drugi, manje pouzdani indikatori. Dakle, riječ je o čistom ekonomskom pitanju, bez ikakvih širih društvenih konotacija koje su se iščitavale u javnoj kritici“, kaže Čavalić za Deutsche Welle.

Sindikati čekaju odgovor Federalne vlade

„Pitanje minimalne nadnice predstavlja kompleksnu ekonomsku problematiku i nije je moguće tek tako banalizovati kako to rade sindikati i pojedini mediji. Dozvolite da navedem samo nekoliko činjenica o minimalnoj nadnici. U pojedinim zemljama svijeta minimalna plaća ne postoji (npr. Švicarska) ili je uvedena tek nedavno (Njemačka). U nekim zemljama ona direktno utiče na diskriminaciju pojedinih grupa na tržištu rada i može imati uticaja ne povećanje sive ekonomije i posljedično nezaposlenosti. U konačnici, zakonom definirana minimalna nadnica ne mora da garantirati da ne postoje radnici koji ne rade ispod navedene, niti da oni radnici koji formalno dobivaju istu, nemaju neki drugi izvor dodatnih primanja od poslodavca. U ovom trenutku je rizično da određene interesne grupacije imaju presudnu ulogu po pitanju određivanja minimalne nadnice koja ultimativno determinira konkurentnost bosanskohercegovačke ekonomije“, pojašnjava Čavalić.

Sindikati su najavili proteste i štrajkove upozorenja, dok su zvaničnici partnera u vlasti, Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), rekli da „neće podržati ishitrene odluke“ i da će se zalagati za konsenzus kako bi sve strane u ovom slučaju bile zadovoljne. Premijer Novalić je potom izjavio da „ne postoji nikakva hitnost kod usvajanja izmjena i dopuna Zakona o radu“ i da treba stupiti u dijalog sa socijalnim partnerima, ali nije obećao povlačenje spornih izmjena Zakona iz parlamentarne procedure.

Nezadovoljstvo i u Republici Srpskoj

Sa novim Zakonom o radu ne mire se ni sindikati u Republici Srpskoj (RS), iako je ovaj akt stupio na snagu u srijedu (20.1.). „Vlada RS-a je donijela novi Zakon o radu kako bi smanjila radnička prava i pojeftinila radnu snagu. To je Zakon u korist kapitala, a na štetu radnika“, rekla je za Deutsche Welle predsjednica Saveza Sindikata RS-a Ranka Mišić. „Konkretno, plata radnika je u startu smanjena smanjenjem minulog rada. Visinu plate, odnosno najnižu cijenu rada ili ukupnu sumu plate određivat će sam poslodavac svojim pravilnikom. Također, na osnovu radnog učinka, odnosno subjektivne procjene poslodavca, jedan radnik može biti manje (ili više) plaćen od drugog radnika iste stručne spreme i na istom radnom mjestu. Sporne su i brojne druge odredbe novog Zakona o radu“, ističe Ranka Mišić. Ona, poput sindikalista iz Federacije BiH, smatra da su entitetske zakone o radu u znatnoj mjeri kreirali predstavnici MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda), Svjetske banke i drugih međunarodnih finansijskih institucija i da su čak i datumi usvajanja zakona „brižljivo birani“ kako bi se „otupila oštrica“ radničke reakcije.