Operna diva u propagandnoj stupici

Možda uz tek malo oklijevanja, sopranistica svjetskog glasa također prima u ruku crvenu zastavu sa plavim dijagonalama, zastavu samoproglašenog područja "Nove Rusije" na istoku Ukrajine. U kadru je i Oleg Zarjov, vođa separatista koji je i postavio zastavu pred umjetnicu. Kasnije je putem socijalnih mreža uz snimku ove ceremonije, to protumačio kao dokaz da je i Ana Netrebko ovog ponedjeljka (8.12.) u jednom luksuznom hotelu u Sankt Petersburgu "pozdravila zastavu Nove Rusije".

43-godišnja operna diva je vođi separatista predala i ček na milijun rubalja - preračunato, oko 15 tisuća eura, što ona daruje kazališnoj kući grada Donjecka. Ali sve je postalo političko pitanje, jer Netrebko nije svoj novac predala kulturnim djelatnicima tog grada, nego Zarjovu kojeg Ukrajina smatra teroristom.

Ovako ili onako, ta je akcija svakako imala golemog odjeka u svjetskoj javnosti. Njen agent, Michael van Almsick je nakon brojnih prosvjeda sve to pokušao relativizirati i dao je objaviti izjavu umjetnice kako je "htjela pomoći i podržati svoje prijatelje umjetnike novčanim prilogom, zato jer vjeruje u snagu umjetnosti u vremenima sukoba i krize. Doprinos je predan službenoj osobi kako bi bila sigurna da će nesmetano dospjeti do svog cilja, kazališta u Donjecku. Želim pritom jasno naglasiti da ova donacija nije nikakav politički čin."

Umjetnici u službi Putina

Ipak, ovo nije nipošto prvi put da sopranistica politički djeluje u svojoj domovini Rusiji i to redovito na strani tamošnjeg predsjednika Putina. I violinist Gidon Kremer smatra kako je to bilo "potpuno svjesno i političko djelovanje". "Umjetnici bi trebali širiti mir i harmoniju. Šteta da se od jednog od najljepših glasova na svijetu čuju i takvi sumnjivi tonovi", smatra ovaj violinist porijeklom iz Letonije.

Već uoči predsjedničkih izbora 2012. je ova sopranistica svoje zemljake podsjetila kako "nema alternative" povratku Putina na čelo Rusije, a njen glas podrške se čuo i kad je Rusija okupirala Krim. Naime, tom prigodom je ruski dirigent Valerij Gergijev ruskom ministarstvu kulture poslao pismo podrške aneksije Krima, a to pismo je potpisalo i čitav niz drugih umjetnika ruskog porijekla koji danas djeluju na svjetskim pozornicama. Tu je osim operne dive Netrebko svoj potpis stavio i pijanist Denis Macusev, violinist i dirigent Vladimir Spivakov, sopranistica Hibla Gerzmava, baš kao i operna legenda Elena Obrascova.

Redom su to umjetnici koji se podjednako rado fotografiraju s Putinom, baš kao što i redovito nastupaju na pozornicama Zapada. Ana Netrebko spada među vrhunske operne zvijezde i za večer u Bečkoj operi prima honorar od oko 15 tisuća eura, u njujorškoj Metropolitan operi nekih 17 tisuća dolara. Sljedeće godine će nastupati i u Državnoj operi Bavarske, baš kao i u Bečkoj operi i veliko je pitanje, da li će ova njena politička akcija imati nekih posljedica na njenu karijeru. Na upit naše medijske kuće, Bečka opera nije htjela ništa izjaviti, a u operi u Münchenu su svoju šutnju opravdali činjenicom da je intendant "trenutno bolestan i nedostupan".

"Srami se" i "Bravo Anna"

Ipak, njemačka televizijska postaja ZDF planira već 28.12. prenositi izvedbu operete "Princeza čardaša" iz opere iz Dresdena sa Anom Netrebko i iz uredništva su nas informirali kako "ZDF nema povoda za promjene među izvođačima u Dresdenu". Na stranici operne pjevačice na socijalnoj mreži također se redaju kritike, izjave kako bi se trebala sramiti i radije držati samo pjevanja nego da se miješa u politiku baš kao i izjave pohvale i podrške. Kao što se može i očekivati, mediji u Rusiji su također puni hvale za pjevačicu. List Moskovski komsomolec piše: "Bravo Ana, nadamo se da te zbog toga neće zahvatiti gospodarske sankcije Zapada."

Isto tako, ne čude i burne reakcije iz Ukrajine. Konačno, Kijev jest obustavio financiranje kazališta u Donjecku, ali baš zbog separatista i tvrdnji kako to "više nije Ukrajina". Tatjana Lukina, voditeljica njemačko-ruske kulturne udruge MIR u Münchenu pak tvrdi: "Umjetnike treba ocjenjivati prema njihovom talenut, a ne prema njihovim političkim izjavama. Pogotovo ne u nekom demokratskom društvu." Ipak, obzirom na najmanje četiri tisuće žrtava koje su izgubile živote u sukobima na istoku Ukrajine, čini se sve težim zadovoljiti takvim zahtjevima.