Papirnata konstitutivnost Srba u Hercegovini
31. maj 2018
Hercegovačko-neretvanska županija, Zapadnohercegovačka i Posavska moraju izmijeniti pojedine odredbe svojih ustava te tako omogućiti punu konstitutivnost Srbima, pa tako i srpski jezik i ćirilično pismo.
Ovime bi konačno trebala biti okončana borba žitelja srpske nacionalnosti za jednakopravnost. Međutim, kako to komentiraju njihovi predstavnici, od toga za sada nema ništa te prevladava mišljenje da je to samo 'papirnata konstitutivnost'. Čak što više, smatraju da su izmanipulirani u apelaciji federalnog premijera Fadila Novalića jer presuda Suda podrazumijeva i uvođenje termina 'bosanski jezik' umjesto dosadašnjeg "bošnjačkog".
"Srbi izmanipulirani zbog bosanskog jezika"
"Otvoreno želim kazati: ovo nam ništa ne znači jer će i ova odluka Ustavnog suda, kao i sve dosadašnje, ostati mrtvo slovo na papiru jer ne postoji politička volja da se bilo što učini, ali mi našu borbu, bez obzira na sve, nastavljamo i djelovati ćemo 'po dubini' - da putem demokratskih izbora dobijemo naše predstavnike", komentira za Deutsche Welle Dušan Golo, predsjednik Koordinacije srpskih udruženja u Mostaru.
On smatra da su težnje Srba za jednakopravnošću, srpskim jezikom i pismom, izmanipulirane i to - od Bošnjaka.
"Mislim da se ne radi o iskrenoj namjeri u traženju konstitutivnosti Srba u ove tri županije jer na kraju Apleacije stoji 'i uvođenje bosanskog jezika'. Preko naših leđa se želi riješiti i problem bosanskog jezika. Nemamo ništa protiv bosanskog ili bošnjačkog jezika, svejedno, ali motiv je upitan i ne osjećamo da je to iskren potez. Dojam je da je sve urađeno ne zbog Srba nego zbog bosanskog jezika i preko Srba i srpskog jezika želi se progurati i bosanski jezik. Što su čekali 18 godina?", vrlo je skeptičan Golo.
Predstavnik mostarskih Srba navodi i konkretan primjer diskriminacije Srba u HNŽ-u, kao jednog od tri konstitutivna naroda u BiH.
"Nedavno smo, želeći registrirati Koordinaciju kao pravni subjekt, otišli i do Porezne uprave i uredno, na ćiriličnom pismu, ispunili prijavu. Međutim, kazano nam je da se prijave ne mogu ispuniti na ćirilici jer sustav je jedino na latinici. To sve govori o našoj ravnopravnosti, ali presuda se mora provesti i ništa više nego što piše u Apelaciji", zaključuje Golo.
Nema kazni za nepoštovanje sudskih odluka
Ni Mile Marčeta, izaslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Drvara u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne smatra da će Srbi u tom entitetu uskoro imati prava kao Bošnjaci i Hrvati.
"Pozdravljam ovakvu odluku Ustavnog suda, ali ne mislim da će se ona provesti. Nijedna odluka Suda nije se ispoštovala prije, a niti neće i sada, a ne poštuju se ni odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i nikada nije pokrenuto pitanje vitalnog nacionalnog interesa Srba u FBiH", kaže ovaj političar za DW.
Ističe kako je nekada bio optimist po ovom pitanju, ali da danas to više nije.
"Nema kaznene mjere u ovoj zemlji za neprovođenje sudskih odluka i nitko te odluke ne poštuje. Kakva je to država gdje se ne poštuju odluke najviših sudskih instanci? Obični građanin izgubio je provjerenje u takvo pravosuđe. Jednom se zovete 'Bošnjak', pa onda želite da vas zovu 'Bosanac' i vaš jezik 'bosanski', nekada se zna dogoditi da netko nije Srbin, pa je po potrebi Srbin, a tako i Hrvat. To je pravi bućkuriš i u tome se običan čovjek ne može snaći", prilično je kritičan izaslanik Marčeta.
Iako je za podsjetiti da Klub srpskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH sačinjavaju Srbi i iz SDP-a, Naše Stranke, Demokratske fronte, NSRZB-a i Liberalne stranke, Marčeta kaže da Srbi imaju Klub Srba ali da ga, zapravo, nemaju.
'Od jednakopravnosti Srba veći problem bosanski jezik'
No, puno manje je kritičan njegov kolega u Klubu, Širokobriježanin Slobodan Tomić. Ovaj izaslanik Narodne stranke radom za boljitak jedan je od tek 40-ak Srba u tom većinski hrvatskom gradu u većinski hrvatskoj Zapadnohercegovačkoj županiji.
I Tomić čestita na odluci Ustavnog suda te naglašava da je to trebalo uraditi i prije. Smatra da za Srbe ima nade ali ujedno vidi i, kako kaže, veći problem.
"Prije nekoliko godina uputili smo inicijativu za uvrštavanjem konstitutivnosti u Ustav Županije zapadnohercegovačke, ali zbog neusklađenosti s Ustavom Federacije, to nije prošlo. Ipak, ma koliko to sada izgledalo, a s obzirom na činjenicu da se ne provode odluke Ustavnog suda, ima nade da se i Srbi nacionalno i politički afirmiraju, ali mislim da će tu veći problem biti bošnjački, odnosno, bosanski jezik oko čijeg naziva se spore i sami bošnjački intelektualci", kaže Tomić u izjavi za Deutsche Welle.
Na pitanje je li, kao širokobriješki Srbin osjetio diskriminaciju odgovara: "Mi, Srbi imamo pomoć županijske vlade u izgradnji infrastrukture i ugroženost sam jedino osjetio pri izboru za potpredsjednika skupštine ŽZH-a. U svim ostalim segmentima nikada se nisam osjećao ugroženo i imam sva prava kao i drugi građani ove županije".
'Motivacija za Srbe i ništa više'
Sociolog i sveučilištni profesor Slavo Kukić dijeli mišljenje i skepticizam hercegovačkih Srba oko provedbe još jedne presude Ustavnog suda, ali ipak zaključuje da se radi o malom koraku naprijed.
"Sumnjam da će nadležna županijska tjela u zakonskom roku od šest mjeseci učiniti nešto na provedbi presude Ustavnog suda i mislim da će Ustavni sud morati ponovno intervenirati. Iskustva nas upozoravaju da se u ovoj zemlji ne poštuje ništa, pa ni odluke Ustavnog suda nego da su ideološke matrice koje sebi daju plemenske vođe neprikosnovene u odnosu na bilo što drugo. Prema tome, presuda Ustavnog suda je dobro došla što se tiče motivacije Srba ali što se tiče etnonacionalističkih vlasti - ne mislim da će one išta proizvesti", zaključuje ovaj profesor.
Svojedobno je potpredsjednik Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović iz HDZ-a, objašnjavajući zašto je ta stranka, za razliku od SDA i SDP-a, protiv prijedloga promjene županijskog ustava oko konstitutivnosti Srba u toj županiji, kazao: "Nitko nije protiv Srba, ali takav način rješenja je licemjeran i to bi za Srbe bila papirnata konstitutivnost. Posrijedi je politikanstvo i treba predložiti Ustav HNŽ-a koji će biti istinski realan".
Izgleda da hercegovačke Srbe čeka dug put od 'papirnate' do 'realne' jednakopravnosti.