Pošasti interneta u BiH
29. maj 2017Policija, ali i škole širom BiH pozivaju roditelje na poseban oprez, naročito ako njihova djeca koriste društvene mreže ili elektronsku poštu. Plavi kit, zlokobna igra koja kroz 50 razina igrača postepeno navodi na sve opasnije zadatke, do samopovređivanja i samoubistva na kraju, slučajno je detektirana u jednoj sarajevskoj srednjoj školi, nakon što je profesorica primijetila iscrtanog plavog kita na ruci jedne učenice. Odmah je, prema potvrdama iz MUP-a Kantona Sarajevo, izvijestila upravu škole, roditelje i policiju.
Odmah po dojavama, a prema instrukcijama kantonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih, većina osnovnih i srednjih škola u Sarajevu učenicima i roditeljima je podijelila pismena upozorenja da naročito obrate pažnju na mogućnost pojave Plavog kita i u njihovom domu.
„Koristimo se prilikom da Vas upozorimo na opasnost koju ova igra može predstavljati za sigurnost i mentalno zdravlje Vaše djece, a naših učenika", kaže se, između ostalog, u upozorenju.
Nema zaštite protiv „Plavog kita"
„Obavijestili smo ekipe na terenu da kontaktiraju sve školske ustanove, a istovremeno apelujemo na građane i roditelje da, ukoliko bi došli do bilo kakvih saznanja u vezi s igricom, ta saznanja podijele s policijom kako bi zajedno sa školskim ustanovama, socijalnim i ostalim institucijama preduzeli potrebne mjere i radnje", rekao je Dalibor Ivanić, načelnik PU Prijedor.
Na specifičnu vrstu opasnosti koju nosi Plavi kit upozorava i Arben Murtezić, stručnjak za cyber kriminal i direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca. „Kada govorimo o toj vrsti opasnosti koja dolazi iz cyber svijeta, to je vrlo specifično jer se radi o neekonomskom kriminalu za koji postoji manji interes i multinacionalnih kompanija i banaka i svih onih koji se inače bore protiv ekonomskog kriminala, tako da je kod te vrste opasnosti zaista važna uloga cijelog društva, porodice, škole i sviju nas", kaže Murtezić za Deutsche Welle.
Posebne zaštite, naglašava, nema. „Ovdje se radi o onom što je u pravu poznato kao 'podstrekavanje na krivično djelo', koje se može izvršiti i na drugi način, gdje je kompjuter samo sredstvo za izvršenje". Stoga se, kako kaže, protiv Plavog kita treba boriti „svim onim socijalnim, kriminološkim i pedagoškim pristupima i metodama koje inače koristimo kada govorimo o zaštiti od kriminala kod mladih".
Na udaru cyber kriminala
Premda se BiH ne može pohvaliti pokazateljima razvoja iz drugih oblasti, dostupnost i korištenje interneta u BiH je, kako tvrdi Murtezić, prilično visoka, oko 70 posto, te da je „na nivou nekih zemalja EU-a, kao što su Portugal i Grčka". Ipak, to s jedne strane i nije neka prednost, budući da, dodaje Murtezić, „teoretičari tvrde da je i stopa od više od 20 posto korisnika interneta u jednoj zemlji dovoljna za izloženost cyber kriminalu".
Osim Plavog kita, korisnici interneta u BiH su, kako se pretpostavlja, jer nije bilo zvaničnih prijava, bili izloženi i nedavnim hakerskim udarima. „Apsolutno je sigurno da cyber kriminala u BiH ima i da smo svi izloženi toj opasnosti. Evo recimo ovaj 'ransomware' koji je sigurno jedna svjetska pošast – znam pouzdano da se pojavio na nekoliko mjesta, na nekoliko računara u BiH", tvrdi Murtezić. Upozorava da je evidencija o cyber napadima u BiH dosta slaba, ali da napada s interneta itekako ima, posebno imajući u vidu „relativno nizak stepen zaštite, u formalno-pravnom, kao i u tehničkom smislu".
Microsoft protiv ransomware-a
Ransomware hakerskim napadima bavio se i Microsoft u BiH čiji su operativni sistemi ovdje i najviše zastupljeni. Microsoftovi timovi, kako za Deutsche Welle kaže Omar Krivošija, direktor Microsofta u BiH, alarmirani su odmah nakon prvih hakerskih napada u svijetu, kako bi pružili podršku svojim „premier i enterprise" korisnicima u BiH. Srećom, dodaje, među tim korisnicima napada nije bilo.
„Svi oni koji su obnovili Windowse (operativne sustave, op.ur.) u martu nisu bili izloženi napadima i nisu ni mogli biti napadnuti... S druge strane, za korisnike koji još uvijek koriste Windows XP i stare operativne sisteme, Microsoft je po prvi put izbacio patcheve (softver) za nepodržane operativne sisteme", kaže Krivošija.
Dodaje da su nedavni cyber napadi bili „najžešći u posljednje vrijeme, međutim postoje i neki drugi, od crypto-lockera pa nadalje, koji su konstanti i dešavaju se". „Također, cyber kriminal je vrsta kriminala na koji mi u BiH još uvijek nismo navikli. Mi smo navikli na drugačije vidove kriminala i na tradicionalan način se protiv istog i borimo", kaže Krivošija i naglašava da BiH „treba regulativa na državnom nivou koja će regulirati zakone i propise i kažnjavati one koji odstupaju od tih zakona".
Štetnost piratskih softvera
Problem je, međutim, i što u BiH još uvijek ne postoji svjesnost o važnosti zaštite od cyber kriminala, pa u tom smislu, kako kaže, nema dovoljno zakona ni propisa, a niti relevantnog državnog tijela. Dodatno otežavajuća činjenica je i još uvijek velika stopa upotrebe piratskih softvera, od, tvrdi Krivošija, čak 65 posto.
„To je velik procenat u poređenju sa regijom (jugoistočne Europe, op.ur.), posebno u poređenju sa Zapadnom Europom. Međutim, kao narod imamo osjećaj da ne želimo da mislimo o budućnosti, nego ako nam se neke stvari dese, onda tek žalimo zašto neke stvari nismo pokrenuli u prošlosti. Iz tog razloga naša želja je da konstantno promovišemo važnost i sigurnost legalnog softvera, da se ne bi desile ovakve stvari kakve su se nedavno desile", naglašava Krivošija i ponavlja: „Sreća je da, evo bar što se tiče komercijalnih i velikih korisnika, nije bilo napada, što ne znači da ih nije bilo u manjim preduzećima ili kod privatnika."
Napadi – poziv na buđenje bh. vlasti
Dok na državnom nivou, niti na nivou Federacije BiH još uvijek ne postoje tijela koja bi se bavila zaštitom od cyber kriminala, Republika Srpska situaciju je još ranije ozbiljno shvatila i trenutno jedina u državi ima Agenciju za informaciono društvo koja je, kako kaže Krivošija „nadležna za cyber sigurnost na nivou entiteta RS i ima definisane zakone o cyber sigurnosti".
Vlada RS-a je 22. maja ove godine postala i prva potpisnica Microsoftovog Government Security Programa (GSP) u regiji, čineći još jedan iskorak u zaštiti od cyber kriminala. GSP, prema riječima Omara Krivošije, „korisnicima omogućava dodatnu edukaciju kad su u pitanju cyber napadi, dodatno prijevremeno izvještavanje o tome šta se dešava na tržištu, ko je izložen, a ko nije, čime Microsoft pomaže vladama da u današnje doba spriječe cyber napade".
Državne vlasti BiH očito će morati poraditi na pitanjima cyber sigurnosti, a zakoni u tom smislu bi trebali biti obavezni i prema standardima EU-a. Do tada sigurnost od cyber napada teško da neko može garantirati. „Kad se napad desi, nažalost, nismo u mogućnosti pretjerano puno uraditi, ostaje samo ili da se plati ili da se zaboravi na podatke koji su bili nezaštićeni i kojima se više ne može pristupiti... Imam osjećaj da će puno relevantnije biti kad se takve svari dese na državnom nivou. Mislim da je ovo poziv na buđenje – moramo puno više brinuti o cyber sigurnosti", zaključuje Krivošija.