Politizacija komemoracije u Potočarima

Srebrenica je godinama razapeta između dvije strane iste tragedije. „S jedne su oni kojima je genocid obilježio cijeli život i koji danas teško žive u ovom gradu, a s druge razni politički krugovi koji svaki 11. juli vide kao priliku da politički unovče sve ono što obilježavanje genocida sa sobom nosi“, kaže za Deutsche Welle novinar BH radija 1 Amir Sužanj.

„Prvih godina poslije rata za govornicama iznad iskopanih grobova smjenjivali su se visoki međunarodni i domaći funkcioneri upozoravajući na razmjere zločina u Srebrenici. Mora se priznati da je u to vrijeme sve organizirano s velikim dostojanstvom, uz odgovorne političke poruke, pa su takve slike i odaslane u svijet. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, u srebreničke manifestacije upetljavao se sve veći broj raznih politikanata koji su komemoraciju i ukop žrtava vidjeli kao mogućnost za vlastitu političku promociju. Vremenom su, umjesto poruka o srebreničkim žrtvama, počele sve češće da se pojavljuju otrcane fraze o borbi za narod, pa čak i predizborne poruke lišene svakog dostojanstva. Preko tuge srebreničkih majki vođene su i unutarstranačke borbe. Uz otvoreno negiranje genocida iz Banjaluke i Beograda, politikanti su na ranama Srebrenice provodili primitivnu homogenizaciju naroda uz svjesno fabriciranje tenzija“, kaže Sužanj.

Provokacije iz Banjaluke i Beograda

U Potočarima kod Srebrenice 11. jula 2016. godine bit će ukopani posmrtni ostaci 127 žrtava genocida. U neposrednoj blizini Memorijalnog kompleksa u Potočarima, u fabrici akumulatora, za govornicom će se i ove godine smjenjivati domaći i međunarodni političari. Političke tenzije su i uoči ovogodišnje komemoracije dovedene do usijanja. Da li je uopće moguće dostojanstveno, bez politizacije i tenzija obilježiti godišnjicu genocida u Srebrenici?

Načelnik srebreničke Općine Ćamil Duraković negativno odgovara na ovo pitanje. „Nažalost, to nije moguće. Obilježavanje genocida u Srebrenici najviše politiziraju oni koji negiraju genocid, a to su predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i srbijanski državni vrh. Dodik je 'Majke Srebrenice' nazvao političkim udruženjem. Organizacijski odbor za obilježavanje genocida u Srebrenici donio je odluku da je, zbog negiranja genocida, državni vrh Srbije nepoželjan 11. jula na komemoraciji u Potočarima. Teško je izbjeći politizaciju ako svake godine uoči komemoracije imamo provokacije koje su nedvosmisleno uperene protiv preživjelih žrtava genocida. Prošle godine to je bilo hapšenje Nasera Orića kojeg je Haški sud ranije oslobodio optužbi za ratne zločine. I sudbina rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda negativno je uticala na obilježavanje genocida. Uoči ovogodišnje manifestacije u Potočarima policija RS-a je pod krinkom vježbe demonstrirala silu u bošnjačkom selu Luka. Organizacioni odbor za obilježavanje genocida u Srebrenici bavi se poslovima iz svoje nadležnosti, ali su politički pritisci i demonstracija sile zaista veliki i konstantni. Evo, ovog ponedjeljka (4.7.) ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak je zloupotrebio svoju poziciju i uposlenicima Ministarstva zabranio učešće u aktivnostima vezanim za organizaciju komemorativnog skupa u Potočarima 11. jula 2016. godine“, kaže Duraković.

Ministar Crnadak je svoju odluku obrazložio „obavezom i ciljevima BiH da razvija dobrosusjedske odnose“. „Imajući u vidu izjave gospodina Ćamila Durakovića, kojima je poručio premijeru Republike Srbije Aleksandru Vučiću da nije dobrodošao u Srebrenicu, jasno je da je na taj način ugrožen jedan od osnovnih prioriteta vanjske politike BiH“, naveo je Crnadak u obrazloženju svoje odluke. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić prošle je godine napadnut u Potočarima tokom komemoracije, kada ga je grupa neidentificiranih osoba gađala kamenicama.

Srebrenica kao „poligon za fabriciranje napetosti“

Amir Sužanj podsjeća kako je Vučić tada, posebno u Srbiji, pretvoren u „medijsku zvijezdu“ dok se na žrtve genocida malo ko osvrtao. „Ko je i u ime čega imao pravo da srebreničkim majkama, koje su dvadeset godina tragale za svojom djecom da bi im dostojanstveno ukopale bar poneku kost, taj potresni trenutak djelimičnog smiraja oskrnavi napadom na srbijanskog premijera Aleksandra Vučića? Vucibatine koje su smišljeno došle da naprave incident? Je li to njima duboka tragedija Srebrenice veći teret nego srebreničkim majkama? Šta je jedan Aleksandar Vučić u razmjerama srebreničkog genocida? On se prvo našao u smrtnoj opasnosti, a onda postao glavna ličnost dvadesete godišnjice genocida. Niko više nije ni pričao o zvjerski ubijenim ljudima i tragediji njihovih porodica. Sve je ostalo u Vučićevoj sjeni. Srbijanski premijer je, kako tvrde pojedini srbijanski mediji, znao dobro politički kapitalizirati prošlogodišnju dramu u Srebrenici, a priliku za to dali su mu upravo oni koji su ga napali usred Memorijalnog centra, među kostima žrtava genocida“, kaže Sužanj.

Naš sagovornik ističe da političkim liderima u BiH i Srbiji Srebrenica predstavlja „pravi poligon za fabriciranje političke napetosti“. „Zato što ti politički krugovi i ne mogu ponuditi ništa drugo osim tenzija i incidenata te ravnoteže straha na kojoj već godinama opstaju“, ističe Sužanj. On podsjeća da su proteklih dvadeset godina na ime pomoći Srebrenici potrošena znatna finansijska sredstva, ali da povratnici i danas žive u teškim uslovima. Nakon 11. jula Srebrenica liči na „avetinjski grad“, bez patriotskog naboja. Osim u vrijeme izbora.