Proizvođači iz BiH u Hanoveru traže nove partnere

"Od šest firmi koje vidite ovdje, pet ih je ponovo došlo u Hanover", kaže Aida Klemenčić iz Vanjskotrgovinske komore BiH. To dovoljno govori o važnosti ovog sajma, ali i o poslovima koji ovdje mogu da se sklope. "Jedna od firmi koja ovdje izlaže je nakon prošlogodišnjeg nastupa povećala prodaju za 800.000 eura, što dovoljno govori o tome koliko je važno naći se na ovakvom mjestu", dodaje Klemenčić.

Nastup na ovakvom sajmu je ipak i "dugoročna investicija". Prošle godine je tako ostvareno preko 200 kontakata s potencijalnim kupcima. "Jedan kupac se jednoj našoj firmi javio tek dvije godine nakon što su razmijenili podatke na sajmu u Hanoveru", kaže Klemenčićeva i dodaje da je uvjerena da metaloprerađivačka industrija BiH može da bude jedan od motora bh. privrede jer posjeduje i kvalitet i znanje.

Novi početak za Novi Jelšingrad

U svoj kvalitet uvjereni su i u firmi Novi Jelšingrad iz Banjaluke. Jelšingrad je ime koje je u Njemačkoj poznato još od prije rata u BiH. Firma je nakon stečaja ponovo formirana uz pomoć privatnog kapitala i sada pokušava da osvoji tržišta na kojima je nekada bila aktivna, kaže Mirko Sredić: "Ne očekujemo previše od nastupa u Hanoveru. Ovdje smo prvi put i nadamo se kontaktima sa potencijalnim kupcima. Mi proizvodima makaze za lim i razne prese i uvjereni smo da su to vrhunski proizvodi koji mogu naći kupca u inostranstvu."

U inostranstvu je već dugo aktivna i firma TTO iz Sarajeva. Njihovo glavno tržište na Zapadu je Norveška, a od nastupa u Hanoveru očekuju kontakte i poslove sa kupcima iz Njemačke. "Ova branša bi mogla mnogo doprinijeti privrednom razvoju BiH, punjenju državnog budžeta i otvaranju radnih mjesta" kaže Eduard Jahjaefendić. Ipak, još uvijek nisu ostvareni pomaci na nekoliko bitnih pravaca. Još nema dogovora o novom kolektivnom ugovoru, na čemu inače insistira i EU. "Sadašnji propisi koji se tiču odnosa i prava poslodavaca i radnika su zastarjeli i nisu u skladu s vremenom. Moramo postići dogovor u kojem sve tri strane – poslodavci, radnici i država – moraju biti spremni na kompromise."

On ukazuje i da bi proizvođači iz BiH mogli postići još bolje rezultate kada bi se smanjila "šuma propisa, papirologije i nameta". "Naša prednost na zapadnom tržištu je niska cijena radne snage. Ne možemo se nositi prodajom nekih visokih tehnologija, jer ih nemamo. Ipak, ta prednost u cijeni naših proizvoda se topi kada uzmete u obzir da mi, na osnovnu platu radnika plaćamo 70 odsto na razne poreze, plus povrh toga razne dažbine za zaštitu šuma, zraka, voda, za turističku zajednicu...Sve te troškove mi moramo uračunati u cijenu našeg proizvoda kojeg nudimo inostranstvu."

Ograda za Romana Abramoviča

Bez obzira na te prepreke, metaloprerađivačka industrija bilježi stalan porast izvoza. Statistički podaci još nisu gotovi, ali u Vanjskotrgovinskoj komori kažu da je izvoz branše u prošloj godini porastao 10 do 20 odsto.

Porast izvoza svojih proizvoda bilježi i firma Inox Ajanović iz Tešnja. "Pogledajte ovu ogradu od nerđajućeg čelika", kaže Ekrem Ajanović. "Ta naša ograda se nalazi i na jahti milijardera Romana Abramoviča. Ovdje na Zapadu znaju da mi imamo kvalitet koji zadovoljava njihove standarde. Kad bi država BiH uložila malo više truda da nam pomogne moglo bi biti još i bolje. Kad se ljudi u vrhu ne bi borili četiri godine za stolice i umjesto toga se okrenuli podršci onoga što je sama BiH proklamovala kao svoj cilj. Dakle, ne spašavanju velikih firmi u milionskim dugovima, nego podršci malih i srednjih preduzeća. Mi smo krenuli od par mašina u garaži. Danas imamo skoro 80 zaposlenih i modernu proizvodnu halu."

Stalni oglas za prijem radnika

U firmi Inox Ajanović kažu da imaju stalno otvoren oglas za nove stručne radnike, da sami ulažu mnogo u obuku radnika te da u tome nemaju podršku obrazovnog sistema. "Godinama od kantonalnog ministarstva obrazovanja tražimo da se nađe način da zajednički obrazujemo radnike koji će odmah sutra imati posao. Inače, nama je potrebno da u vlast uđu ljudi ne po stranačkoj liniji, nego oni koji imaju veze sa industrijom. Na kraju krajeva, šta je sporno i da ako je neki ministar uspješan, da ostane na funkciji, pa nema veze iz koje je stranke – neka je SDP, SDA ili HDZ..."

Ajanović dodaje da je upravo zahvaljujući nastupima na sajmovima njegova firma ostvarila kontakt koji će, po svemu sudeći, rezultirati otvaranjem nove fabrike stolica od nerđajućeg čelika: "I eto odmah novih 50 radnih mjesta."

A novih radnih mjesta bi moglo biti još i više, kaže Aida Klemenčić: “Država BiH kao prvo mora da uloži više sredstava u istraživanja i razvoj. Drugo: mora da se uloži novac u promociju naših proizvoda u inostranstvu. Mi u Vanjskotrgovinskoj komori evo pokušavamo da učinimo nešto na tom planu koliko smo u mogućnosti. I treće: ulaganje u reindustrijalizaciju, odnosno modernizaciju privrede. Mi sada nudimo poluproizvode, a modernizacijom bi se daleko veći stepen proizvodnje odvijao unutar BiH, samim tim bi i veći procent zarade ostajao u našoj zemlji."