Protjerati 12.500 Avganistanaca?

Tačno 12.539 ljudi iz Avganistana treba da, po želji njemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova, bude vraćeno u domovinu. Ovu brojku, koja je zapravo odgovor njemačke vlade na pitanje partije Lijevih, objavio je berlinski Tagescajtung. To znači da pet procenata svih Avganistanaca koji trenutno žive u Njemačkoj, njih 250.000, moraju da računaju s tim da će im gostoprimstvo u Njemačkoj biti uskraćeno. U objašnjenju Vlade Njemačke se navodi kako je u velikom dijelu te zemlje zagarantovana bezbjednost. "Ne može se potvrditi pogoršanje situacije", citira Noje osnabriker cajtung Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Do sada je protjerano 27 Avganistanaca kojima je uskraćen azil

No, dosadašnji broj sprovedenih prisilnih povrataka ne održava prethodne izjave vlade. Listovi citiraju Ministarstvo kako je u 2015. samo 27 onih kojima je odbijen zahtjev za azil vraćeno u Avganistan. Borci za ljudska prava pak kažu: 27 njih je previše! Jer, situacija na Hindukušu se posljednjih nedjelja veoma pogoršala. A upravo o tome svjedoče i najnoviji napadi radikalnih islamista na Kunduz ili napad na njemački konzulat u Masar i Šarifu.

U napadu na konzulat poginulo je 12 ljudi a više od 120 je ranjeno. U Izvještaju Instituta za ekonmiju i mir iz Londona situacija u Avganistanu je ocijenjena veoma zabrinjavajućom. Broj poginulih je u odnosu na prethodnu godinu takođe znatno porastao. Poslanica Lijevih, Ula Jelpke pozvala je saveznu vladu da nijednog čovjeka ne vraća u Avganistan, u zemlju, kako je kazala, 'koja je kolabirala u građanskom ratu'.

Ginter Burkhardt iz nevladine organizacije Pro azil takođe upozorava: "Avganistan nije sigurna zemlja i onaj ko protjera ljude dovodi u opasnost živote tih ljudi". U 31-oj od 34 provincije se vode borbe. A to je samo u prvoj polovini godine života stajalo 1.600 ljudi. "Neodgovorno je i pomisliti kako se ti ljudi mogu ostaviti na aerodromu u Kabulu i kako se mogu oprati ruke od bilo kakve odgovornosti šta će se s njima dogoditi", upozorava Burkhardt.

Dogovor Avganistana i EU

Međutim, u prošlosti je njemačka vlada često pribjegavala tome, i bilo je više onih koji su vraćeni nazad u Avganistan. A čest problem pri tom jeste i taj da mnoge izbjeglice nemaju važeće dokumente i avganistanske vlasti ne žele da ih ponovo puste u zemlju bez važećeg pasoša.

U toku protekle godine je oko 200.000 ljudi napustilo Avganistan i otišlo u pravcu Evrope. Eksperti procjenjuju da se barem polovina njih nada da će dobiti azil. Ali, to takođe znači i da će ponovo desetine hiljada Avganistanaca biti vraćane u svoju domovinu. Britanski mediji, pozivajući se na dokumenta dobijena u krugovima Evropske komisije, javljaju kako bi uskoro moglo biti protjerano 80.000 ljudi.

Osnova za vraćanje izbjeglica nazad u Avganistan bi trebalo da bude sporazum između Evropske unije i Avganistana. Avganistan bi trebalo da u roku od četiri sedmice izda pasoše onima koji ih nemaju. No, za povratak u Avganistan mogu da budu dovoljni i privremeni dokumenti koje bi izdale zemlje EU iz kojih se protjeruju odbijeni potražioci azila. Tako stoji u dogovoru Avganistana i EU. A kako bi se tim ljudima olakšao novi početak u svojoj zemlji, sporazum uključuje programe za reintegraciju u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM). No, konkretne brojke vezi sa tim, s koliko novca će Evropska unija pomoći ovaj program kao i programe za otvaranje novih radnih mjesta, nisu poznate. Jedino što je poznato je da će EU podržavati Avganistan do 2020. sa 1,2 milijarde evra godišnje.

Da li to znači da će se sada broj onih, koji će biti prisilno vraćeni u Avganistan povećati? Eksperti za Avganistan su skeptični i upozoravaju na nestabilnu političku situaciju u toj zemlji. Jer, uvijek iznova dolazi do političkih skandala.