RS na Bečkoj berzi
21. juni 2018
Republika Srpska će 21. juna emitovati prvu emisiju obveznica na Bečkoj berzi. Vrijednost - 200 miliona evra. Očekivani datum uplate, ako emisija bude uspješna, je 28. juni.
„Idemo na petogodišnje obveznice, a rok dospijeća glavnice je 28.6.2023. godine. Svjesni smo svih rizika koje nosi prvi izlazak na međunarodno tržište. BiH je jedina u regionu koja nije na međunarodnom tržištu a mi smo svjesni svih rizika. RS ne može imati valutni rizik jer je kurs marke vezan za evro“, kaže ministar finansija u Vladi RS, Zoran Tegeltija.
Struka protiv
Generlano, svrha izdavanja obveznica je prikupljanje finansijskih sredstva, najčešće u veliki iznosima, sa unaprijed definisanim rokom povrata. Svaka ima nominalnu vrijednost, kamatnu stopu, seriju i broj. Postavlja se pitanje, ukoliko je budžet RS stabilan zašto je potrebno zaduženje na međunarodnom tržištu. Struka kaže suprotno.
„Protiv sam jer se toliko zadužujemo da to neće imati ko da vrati. Druga stvar, ranije su neki pregovarali sa RS ali su obično tražili državne garancije, uključujući i kredite. Jer država kroz sistem indirektnih poreza stoji iza toga, odnosno vraća kredite. U ovom slučaju kada RS garantuje svojim budžetom, postavlja se pitanje šta kada ne bude mogla da servisira dugove. Onog u svijetu koji kupi obveznicu RS ne inetresuje politička situacija i stanje u RS“, kaže ekonomista Svetlana Cenić.
Iz Vlade su se pohvalili da će njihove predstavnike prije izlaska na međunarodno tržište poslati u nekoliko svjetskih metropola, kako bi širili glas o tome da je RS dobro mjesto za ulaganje i da ne postoje rizici. Nije saopšteno u kojim su metropolama bili i kakvi su efekti posjeta ali da treme ima, ima.
Ko će kupiti obveznice RS?
„Mogu vam reći da mi u Ministarstvu finansija imamo neku pozitivnu tremu zbog cijelog ovog posla i vjerujemo da će sve biti pozitivno okončano do 28. juna“, kaže Tegeltija navodeći da je u ovom trenutku za RS neprihvatljiva kamatna stopa iznad pet odsto.
Da bi izašli na međunarodno finansijsko tržište potrebno je da ispunite nekoliko uslova a među najbitnijim je da imate stabilno upravljate javnim dugom, imate stabilan privredni ambijent, privredni rast i da zaduženjem neće biti ugrožen javni dug. Sve to, upozoravaju ekonomisti, RS nema. Ko je onda taj ko će da kupi obveznicu RS?
„Banke, fondovi, sigurno neće neka privatna lica ili firme. Ovakve stvari sa ovakvom kamatnom stopom rješavaju banke. Kamate koje RS daje su primamljive ali sačekaćemo da vidimo kako će biti razgrabljene i kako će se svijet polomiti da uzme tako primamljivu i visokoprofitabilnu investiciju koju će debelo da plate građani RS, kojih je sve manje, sa privredom na izdisaju“, kaže Cenić.
Postoji li posrednik?
Centralna banka BiH nije saopštila da je izdala garancije niti davala saglasnost u ovom slučaju. S obzirom da nijedna institucija na državnom nivou ne stoji iza ovog zaduženja, pojedini ekonomisti smatraju da je moguće da postoji posrednik u ovom slučaju, što će dodatno da poskupi cijeli proces, pa se postavlja pitanje opravdanosti.
„Tu ostaje jedino opciija da se preko posrednika izađe na tržište ali to dodatno košta jer će on uzimati proviziju. Ovdje su se kamate kretale od tri do šest odsto, ali je pitanje kakve će one biti na međunarodnom tržištu. Bojim se da će se zbog lošeg kreditnog rejtinga koji posjedujemo ići na veće kamatne stope kako bi se privukli strani investitori. A to će biti loš finansijski efekat“, kaže analitičar Predrag Duduković.
Crna Gora kao reper
Do sada nije bilo interesovanja stranih investitora za kupovinu obveznica RS. Registrovana su samo dva slučaja, jednog američkog fonda koji je kupovao obveznice ratne štete i jedno učešće Poštanske štedionice Srbije. Zanimljiv je međutim stav Vlade RS po ovom pitanju s obzirom da je kao pozitivan primjer za kamatnu stopu uzeta Crna Gora koja je na međunarodno tržište izašla sa kamatnom stopom od gotovo 10 odsto. Nakon što su investitori, kako tvrde u Vladi RS, uvidjeli da je Crna Gora sigurno mjesto za ulaganje, sada je ta kamatna stopa mnogo manja.
„Rizikuje se na račun građana koji će taj novac morati da vrate po ko zna kakavim uslovima. Znate ko će da kupuje obvezice po tako nerealno visokim kamatnim stopama? Svi špekulanti", kaže ekonomista Damir Miljević.