SAD i Rusija na putu eskalacije

U prošlu nedjelju je iznad Rake oboren jedan mlaznjak sirijskog ratnog vazduhoplovstva – oborio ga je borbeni avion SAD . Za Moskvu je to bio „jasan čin agresije" protiv sirijskog režima koji podržavaju Rusi.

Zbog toga je ruska vlada obustavila komunikaciju sa SAD – i to za sve kanale koji su prvobitno bili uspostavljeni da bi bili izbjegnuti vojni konflikti između dvije zemlje. Osim toga, iz Kremlja je stigla poruka da će ruska vojska obarati sve strane avione koji uđu u vazdušni prostor zapadno od Eufrata. Na to područje u Siriji pretenduju Rusi videći ga kao svoju sferu uticaja.

U Raki vlada takozvana „Islamska država" (IS) a Demokratske snage Sirije (SDF) koje se bore i protiv režima, pokušavaju da povrate taj grad u svoje ruke, uz podršku međunarodne alijanse koju predvode SAD. Zašto je onda sirijska vlada uopšte poslala avion nad Raku? To je ključno pitanje u ovom incidentu, kaže Jezid Sajig iz Karnegi centra za DW. Režim već godinama nije izveo takav potez. „Smatram" kaže Sajig, „da Asadov režim testira svoje granice i crvene linije SAD i da li će SAD da reaguju kada se te linije povrijede".

Korak unazad

Incident je još jednom pokazao koliko je ozbiljan postao rat za tuđe interese koji antiasadovske jedinice sa podrškom SAD vode protiv onih koje štiti Moskva. U prvom planu je borba za budućnost Sirije. Ali i konflikt između dvije svjetske sile se stalno zaoštrava.

Proteklih nedjelja, jedinice SAD su tri puta napale vojnike odane režimu – pri čemu zvaničnici SAD stalno tvrde da se radi o uzvratnim napadima. Odnedavno su SAD pojačale vojnu podršku svojim partnerima u Siriji, kako bi potisnule IS iz Rake. Taj grad je posljednje uporište terorista u državi.

„Rizik od izbijanja konflikta između SAD i Rusije se povećao", kaže Džonatan Stivenson koji je za vrijeme predsjednika Obame bio član Saveta SAD za nacionalnu bezbjednost. „Vjerovatnoća da dođe do direktnih sukoba između te dvije zemlje se povećala. Neki kažu da takvih sukoba već ima, jer je u posljednje vrijeme bilo više incidenata."

„To je vrlo opasna situacija", naglašava Ajvan Morgan, profesor studija SAD na Univerzitetskom koledžu u Londonu. „Vjerovatnoća da će doći do konfrontacije se ekstremno povećala"

Aktuelni konflikt je korak unazad, smatra Štefan Majster, ekspert za Rusiju u Njemačkom društvu za spoljnu politiku. „Bilo je poboljšanja posljednjih nedjelja i čak mjeseci. Komunikacija između Rusije i vojske Sad je bila bolja, postojao je utisak popuštanja zategnutosti. Ovim obaranjem aviona je sada sve to dovedeno u pitanje".

Ali, ni SAD ni Rusija nisu zainteresovani za dalje pogoršavanje situacije – to naglašavaju i Stivenson i Morgan. Rukovodstvo SAD vjerovatno želi da spriječi dalju eskalaciju situacije, jer bi inače u Siriju moralo da pošalje više kopnenih jedinica. Teško je razaznati tačnu strategiju SAD koja bi prevazilazila borbu protiv IS. To konstatuju i Stivenson i Morgan. No, Vašington ne planira da radi na promjeni režima u Siriji – bar ne za sada.

Crvena marama: Iran

I Rusija bi trebalo da izbjegava zaoštravanje situacije, dodaje ekspert za bezbjednost Stivenson. Inače bi moglo da se dođe do tačke na kojoj ruska vojska mora da se bori na previše frontova i zbog toga ne može da drži korak sa snagom vojske SAD – „U tom slučaju bi njihov blef bio raskrinkan".

I sukob između SAD i Irana bi mogao biti škakljiv, strahuje londonski stručnjak Morgan. Iran je pored Rusije drugi važan partner sirijske vlade. Predsjednik SAD Donald Tramp je više puta oštro napao Iran.

Sve i ako ni SAD ni Rusija ne žele direktnu konfrontaciju, mnogi „istorijski konflikti su", prema Morganovim riječima, „u određenim trenucima ipak eskalirali". Tu strepnju dijeli i Majster iz Njemačkog društva za spoljnu politiku. A stručnjak za bezbjednost Stivenson dopunjava: dalja neprijateljstva između Moskve i Vašingtona ga ne bi iznenadila – prije svega ako Rusija bude zatvorila komunikacione kanale a SAD još jače budu podržavale antiasadovske snage.