Schmidt: Ako vi ne promijenite Izborni zakon, ja ću!

Godinama se čeka na tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, kojima bi bio unaprijeđen izborni proces. Radi se o promjenama, koje bi smanjile uticaj političkih subjekata izražen tokom proteklih izbornih ciklusa. Kako je riječ o uslovu, koji pred BiH postavlja Evropska unija (EU) a imajući u vidu da su naredne 2024. godine lokalni izbori u BiH, visoki predstavnik je pozvao vlasti na konkretna djela. 

Šef OHR-a (Office of the High representative – visoki predstavnik) Christian Schmidt je dao kratak rok političarima u Bosni i Hercegovini da promijene Izborni zakon. Radi se, pojašnjava Schmidt, o tehničkim izmjenama koje će on nametnuti ako ih Parlamentarna Skupština BiH ne donese do kraja 2023. godine, dakle u narednih desetak dana. „Ja imam poštovanje za odluke koje donosi Parlament i zato govorim da je ovo moj posljednji poziv parlamentarcima da sami donesu odluku. Ukoliko to ne učine, smatrat ću da je to nepoštivanje birača“, rekao je Schmidt. 

- pročitajte i ovo:  "Sam sebi snio jaje": Kako se Schmidt preračunao sa promjenom Izbornog zakona?

Schmidt želi „ojačati demokratiju“ 

Visoki predstavnik će apelirati na sve političke stranke da se „učvrsti integritet izbornog procesa“. „Želio bih da vidim rezultat u naredne dvije, tri sedmice. Ako to ne učine oni (parlamentarci) , onda svi znaju da postoji jedna osoba koja ima nadležnost i ovlaštenje da donese izmjene Izbornog zakona“, rekao je Schmidt. 

Visoki predstavnik se ogradio od negativnih kritika naglašavajući da ovdje nije riječ o njegovom miješanju u rad Parlamenta, nego o „jačanju demokratije“ u BiH, o čemu ne može biti govora bez povjerenja birača u izborni proces. 

Bez promjena koje se odnose na izbor Predsjedništva BiH 

Schmidt je također naglasio da ono što traži od Parlamenta nije povezano sa drugim pitanjima Izbornog zakona BiH, kao što je izbor članova Predsjedništva BiH. „Govorim o integritetu izbornog procesa, a ne o izboru članova državnog Predsjedištva. Ne želim povezivati te stvari, jer mora da se pripremi pravna osnova za nove tehnologije“, rekao je Schmidt. 

Naglasio je da Izborni zakon mora biti „precizan, korektan i transparentan". Osim o izbornoj reformi, visoki predstavnik je govorio i o evropskim integracijama, te pohvalio novu vlast u BiH. „Želim se zahvaliti svima, koji su radili na tome da BiH ima evropsku budućnost, posebno organima vlasti jer su ubrzali procese donošenja zakona“, rekao je šef OHR-a. 

Sanja Vulić: „Nemojte da pišete visoki predstavnik, on je za mene niko“ 

No, čini se da Schmidtovi planovi o nametanju izmjena Izbornog zakona nisu naišli na dobrodošlicu u Republici Srpskoj (RS), jednom od dva bosanskohercegovačka entiteta, gdje Christiana Schmidta ne priznaju za visokog predstavnika. Potvrdila je to zastupnica SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Sanja Vulić u komentaru za DW. Ona smatra da Schmidt nema pravo da se bavi građanima BiH, jer su građani birali one, koji će ih predstavljati u institucijama vlasti.  

„I nemojte da pišete visoki predstavnik, on je za mene niko", naglasila je Sanja Vulić, a onda ponovila izjavu koju je dala medijima u RS-u. „Sve dok turista Šmit u BiH ima saveznike u Centralnoj izbornoj komisiji, Službenom glasniku BiH i pravosuđu, može da se ponaša prema građanima BiH kao što to čini“, rekla je Vulić naglašavajući da Schmidt nema nikakva ovlaštenja i značaj.  Podsjećamo, Schmidtove odluke stavljene su van snage u RS-u. 

Inicijativa SDA 

U Stranci demokratske akcije (SDA) vjeruju da je unaprjeđenje integriteta izbornog procesa neophodno i da su Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) i druge organizacije, koje se bave praćenjem izbornog procesa, ukazivale na nepravilnosti i potrebu njihovih otklanjanja. „Nažalost, parlamentarna većina na nivou BiH, stranke Trojke, HDZ BiH i SNSD, godinu dana ne rade ništa po tom pitanju, iako je reforma izbornog zakonodavstva jedan od 14 prioriteta, koji BiH treba ispuniti u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, kaže poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šerif Špago. 

On u pisanoj izjavi za DW podsjeća da je SDA već predložila izmjene Izbornog zakona. „Tom inicijativom, Vijeće ministara je bilo zaduženo da u proceduru uputi Prijedlog izmjena Izbornog Zakona u vezi sa integritetom izbornog procesa i uvođenjem novih tehnologija. Nažalost, kao i u prethodnim mandatima, protiv ove inicijative bili su zastupnici SNSD-a i HDZ-a“, kaže Špago. 

Identifikacije birača i elektronsko brojanje glasova 

Špago vjeruje da Vijeće ministara BiH neće pristupiti pripremama za izmjene Izbornog zakona. „Zato smatram da je neophodna intervencija visokog predstavnika po ovom pitanju, ako do kraja godine Vijeće ministara ne uputi u proceduru Prijedlog navedenog Zakona“, kaže Špago. Sagovornik DW-a naglašava da će SDA svakako do kraja godine uputiti u proceduru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kako bi se stvorile pretpostavke za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, ali nije optimista jer poluge odlučivanja u Domu naroda Parlamenta BiH kontrolira SNSD. 

Dugo vremena se govori o tehničkom unaprjeđenju izbornog procesa uvođenjem novih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i uvođenja skenera, kako bi se na dan izbora smanjio ljudski faktor a time i uticaj političkih stranaka preko „nesavjesnih“ članova izbornih odbora. 

Cilj izmjena je smanjiti uticaj političkih stranaka na izborni proces 

Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić za DW kaže da „bez nove tehnologije nema integriteta ni kredibiliteta izbornog procesa“.  „Bez toga nema garancije da će se poštivati izborna volja građana, ali treba nešto učiniti i kako bi se spriječio uticaj velikih političkih stranaka koje imenuju svoje članove u gotovo sve biračke odbore“, kaže Šehić.  

Sagovornik DW-a pojašanjava da preko svojih članova u biračkim odborima političke stranke utiču na izborni proces, što ugrožava integritet izbora. „Zato su tehničke promjene Izbornog zakona potrebne, kako bi se taj uticaj smanjio na najmanju moguću mjeru – sa ili bez intervencije visokog predstavnika“, zaključuje Šehić. 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu