Spašavanje banaka na slovenački način

List Die Welt piše o inicijativi slovenačke vlade kojom bi trebala biti prevaziđena bankarska kriza:

"To je korak za koji je Slovenija sebi ostavila puno vremena. Tek ove sedmice je vlada u Ljubljani saopštila kako namjerava sanirati teško posrnuli bankarski sektor. Jednim programom ova zemlja želi sprječiti da postane sljedeći krizni slučaj eurozone i da dođe u situaciju da moli za paket pomoći.

U posebno  lošoj situaciji se nalaze tri najveće banke u zemlji koje kontorliše država. Evropska komisija procjenjuje da krajem februara, skoro jedna trećina svih kredita Nove ljubljanske banke, koja je najveća u zemlji, neće moći biti vraćana. Kod Nove kreditne banke Maribor je navodno riječ o jednoj petini kredita, a u Abanci Vipa, čak 18 odsto. S obzirom na ogromne gubitke, država je u posljednjim godinama Novoj ljubljanksoj banci pomogla sa čak 500 miliona eura, a Novoj kreditnoj banci Maribor sa 100 miliona eura.

Stroga štednja

Sada je država naložila štednju. Tako Nova ljubljanska banka za jednu petinu treba smanjiti broj osoblja. Istovremeno, ova banka treba takozvane 'loše kredite' u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, prebaciti u takozvanu 'lošu banku' (Bad Bank).

Od procjene  takozvanih loših kredita zavisi mnogo toga, ako 'loša banka' za te 'loše kredite' mnogo plati, EU će u tome vidjeti nedopustivu državnu pomoć i blokirati transakcije. Eksperti se boje da bi država mogla uticati na rad 'loših banaka'. Tijesne veze između politike i ekonomije i u prošlosti su doprinosile stvaranju krize u bankarskom sektoru. U jednom nedavno objavljenom izvještaju o kroupciji, čak 96 odsto anketiranih slovenačkih menadžera je izjavilo da je korupcija u Sloveniji na dnevnom redu, što poređenja radi odgovara stanju u Keniji ili Nigeriji. Ukoliko se ovaj trend nastavi, onda bi to moglo uticati i na proces spašavanja banaka."

Potpis nije dovoljan

U sporu između Srbije i Kosova, Njemačka je preuzela ključnu ulogu. Otkako je kancelarka tokom njene posjete Beogradu 2011. našla jasne riječi i Srbji ponudila  alternativu da pronađe kompromis sa Kosovom ili da odustane od evropskih integracija, dosta toga je urađeno. Vrlo značajno je to što su uvjete prihvatili upravo bivši nacionalistički huškač i sadašnji predsjednik Tomislav Nikolić i bivši Miloševićevi saradnici koji su sada u vladi.

S obzirom da opoziciona Demokratska partija također slijedi ovaj kurs, protesti na ulici ostaju ograničeni na proteste dijelova paravoslavne crkve i desno nacionalističkih krugova. Sada se isplati srtpljenje Berlina.

Nekima u Briselu je dovoljno da su Beograd i Priština potpisali sporazum. Ako međutim pritisak popusti, njegova implementacija ostati na čekanju. To je dugogodišnje iskustvo na Balkanu. Berlin uprkos nekim istupima u Briselu, mora istrajati u svom stavu. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je tokom svoje posljednje posjete Beogradu to jasno formulisao. Njemačka je u kosovsko-srpskom pitanju uspješno preuzela odgovornost. To je dobro. Za poželjeti je da njemačka vanjska politika postane aktivnija i kada je riječ o Bosni i Hercegovini,"  piše list Tageszeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić