Start-up firme u Sarajevu

Iako politika i privreda u BiH ne nudi dobre uslove za biznis, neki ipak skupe hrabrosti, krenu u neizvjesnot  i postanu uspješni, kao što je to slučaj sa trojicom Bosanaca iz Sarajeva Nihadom Biberovićem (27), Asmirom Korićem (25) i Namirom Mešićem (26), koji rade za klijente u SAD i EU, piše u tekstu objavljenom na web-stranici njemačkog radija Deutschlandfunk. Pri tome je Asmir Korić, koji svojom figurom više pristaje uz kakav fitnes-studio, kaže da je došao da nešto nauči i na taj način sebi osigura posao - tu ili negdje drugo. Biznis se odvija jako dobro a klijenti su iz SAD-a i EU.

"Ova tri mladića predstavljaju "Innotech". To je naziv start-up firme, koja radi u Sarajevu i firmama prodaje IT-rješenja i pravi web-stranice. Oni su se se smjestili u podrum jedne višekatnice i pokazali da je uspjeh moguć i u zemlji, koja još uvijek pati od posljedica rata. Zemlji, u kojoj muslimanski, srpski i hrvatski političari i dalje u fokusu imaju svako svoju etniju. A rješenje bi pri tome bilo jednostavno, kaže šef firme Innotech Namir Mešić: 'Javna sredstva treba kanalisati u privatni sektor a investitorima stvoriti dobre uslove poslovanja. Ali oni to ne žele, jer sami zgrću pare u ovakvoj situaciji.'

BiH je nešto veća od Donje Saksonije i ima stanovnika koliko i Berlin. S obzirom na nedostatak perspektive zemlju godišnje napusti na desetine hiljada ljudi - prije svega mladih i obrazovanih ljudi.

Privredni rast u BiH mogao bi biti dvostruko bolji kada bi se uslovi poboljšali, smatra Martin Gaber iz Komore za vanjsku trgovinu. On se ne slaže sa izjavama o napretku za BiH, koje visoka predstavnica EU Federica Mogherini izgovara hvaleći BiH. 'Ja ne mislim da u BiH ima napretka. Jedini napredak je da EU sve više spušta kriterije za približavanje EU i da je to razlog što BiH pravi korake naprijed. 'Ako u Bosni hoćeš započeti neki biznis, niko ti ne pomaže, izuzev tvoji roditelji, prijatelji ili dobre mušterije. Ali investitori ili tako nešto - to zaboravi. Počinješ od nule.'

Mnogobrojne firme u BiH razvile su se zahvaljujući ličnim kontaktima, jer imaju poslovne veze u SAD-u. Takve firme su izrazito konkurentne i zato se u BiH isplati investirati", ubijeđen je ekspert iz Komore za vanjsku trgovinu Martin Gaber. Momci iz sarajevske firme Innotech uspješno posluju. Firma namjerava da ekspandira i otvori nova radna mjesta", zaključuje se u tekstu koji je objavljen na web stranici Deutschlandfunka.

Vučić i njegovi izraelski savjetnici

„U Srbiji ove godine nema letnje pauze", piše novinar lista Frankfurter Allgemeine Zeitung. „Povod za to je dao predsjednik Aleksandar Vučić; on je sredinom jula objavio esej o Kosovu o kojem se otada stalno vode rasprave. To što Vučić piše je za srpske pojmove isto kao kada bi turski predsjednik Erdogan napisao da su 1915. Osmanlije izvršile genocid nad Jermenima. Vučić je tako preskočio mračnu sjenku srpske istorije, na čijem nastajanju je nekada svojski radio. Od svojih sunarodnika je zatražio da uvide da je Kosovo, koje se 2008. uz američku i zapadnoevropsku podršku proglasilo nezavisnim – izgubljeno."

„Mnogi Srbi odavno tako misle, pri čemu imaju druge brige: važna su im radna mesta, dobre škole za njihovu decu ili stambeni prostor koji mogu da plate, a ne mit o večno srpskom Kosovu. No, vodeći srpski političari, iz straha od male, ali uticajne manjine nacionalističkih intelektualaca, pravoslavnih vladika i drugih demagoga, do sada se nisu usuđivali da nazovu stvari pravim imenom. Ako u Beogradu postoji političar koji će prestati da drhti od straha pred biračima, onda je to Vučić. Od aprila, kada je na predsjedničkim izborima osvojio apsolutnu većinu, taj bivši ultranacionalista, čija Srpska napredna stranka dominira i u parlamentu, u Beogradu ima veću moć od bilo kojeg političara poslije autokrate Slobodana Miloševića u devedesetim godinama."

„Na pojedinim mjestima (Vučićev) tekst nosi intelektualni rukopis izraelskih savjetnika, koje Vučić već godinama okuplja oko sebe. Ljudi kao što je Aron Šaviv, šef firme Strategy and Campaigns, koja je prema njegovim sopstvenim riječima specijalizovana za pobjede u izbornim kampanjama. Šaviv kaže da je potpomogao izborne pobjede 14 predsjednika vlada ili država kao i neimenovanih osoba iz Evropske komisije, u Izraelu, Tajlandu, Poljskoj, Keniji ili – u Srbiji. Jedan drugi Vučićev šaptač iz Izraela je marketinški strateg Asaf Ejsin, i kada Vučić u svom eseju opširno citira nekadašnjeg izraelskog predsjednika Šimona Peresa, onda to mora da je uticaj njegovih savjetnika."

„...novine su pune priloga koji su za Vučićevu inicijativu ili protiv nje, pri čemu je predsjednik time uspio da postigne to što je i htio: da se pokrene unutrašnji dijalog o Kosovu u kome više neće biti tabua, prije svega među akademicima i intelektualcima. Njihov nacionalistički ogranak, doduše, očajnički uzurpira za sebe ovu debatu, ali je i u sve većim teškoćama."

Poslije prikaza tipičnih reakcija na Vučićevu inicijativu i odgovarajuće argumentacije, autor ovako završava svoju analizu: „Isti taj Vučić je prije nekoliko dana ponovio da će Beograd učiniti sve da spriječi prijem Kosova u UNESCO. Za sada su Vučićeve ciljane provokacije prije svega samo riječi. Ali, ipak – riječi kakve se iz Beograda dosad nisu čule", piše Mihael Martens za Frankfurter algemajne cajtung.

Bečki Standard piše o „pometnji" koju je izazvala konstitutivna sjednica kosovskog parlamenta. „Poslanici saveza PAN, koji je pobijedio na izborima su se, doduše, pojavili u parlamentu, nakon što je većina njih bila odsutna, ali je predsjednik parlamenta napravio pauzu i prekinuo sjednicu. (...) Poslanici manje stranke u koaliciji PAN, stranke Nisma Fatmira Ljimaja, jedini su došli na početak sjednice; nekoliko sati kasnije došli su i poslanici Demokratske partije (PDK) Kadrija Veseljija i Alijanse za budućnost Kosova (AAK) Ramuša Haradinaja – samo da bi tražili da se sjednica prekine, kako bi se mogli konsultovati. 60 od 120 poslanika je bilo za taj prijedlog. Zahtjev PAN-a opozicija tumači kao dokaz da pobjednici na izborima nemaju većinu od najmanje 61 glasa za izbor predsjednika parlamenta...

 

Pregled štampe pripremili: Jasmina Rose i Saša Bojić