Stigao tek prvi val poskupljenja

Svi su nakon poplava i onoga što su one ostavile, odnosno odnijele sa sobom, znali kakav nas scenario čeka. Poskupljenja, uslijed nedostatka domaćih proizvoda, već su stigla, iako se nije vjerovalo da će ona uslijediti ovako brzo. Prije samo nekoliko dana cijene pojedih sorti voća i povrća bile su za čak 50 odsto manje. Na pijaci u Banjaluci kažu da su cijene sve veće, kupaca sve manje kao i robe koja dolazi iz BiH.

"Cijene rastu, kupaca sve manje"

„Cijene su svaki dan sve veće, a kupaca je sve manje“, „Prije ovih poplava bilo je sve normalno ako se tako može reći. Međutim vidljiv je rast cijena i voća i povrća. Mnogi od nas strahuju da li će imati šta da prodaju s obzirom da ljudi sve manje kupuju i gledaju u svaku marku“, kažu prodavači na banjalučkoj pijaci.

Riječ je o uvozu sezonskog voća i povrća čije su cijene višestruko porasle posljednjih dana. Potvrđuje to i Ranka Kisin, vlasnica jedne banjalučke trgovačke radnje. Ona navodi da je recimo cijena trešanja porasla za čak dvije marke u posljednjih desetak dana.

„Sve je poskupilo...trešnje, breskve, paprika...Nejvjerovatno je da je paradajz, čija je cijena je prije nekoliko dana bila pala na jednu marku, ponovo košta 2,5 KM. Ne samo da se može desiti da dođe do još većih poskupljenja već je pitanje hoće li pojedinih namirnica uopšte biti, s obzirom da cijene rastu, narod nema novca i krug se zatvara pa roba neće više ni dolaziti. Pitanje je kakva će biti jesen nakon svega ovoga“, kaže Ranka.

Poskupljenja nisu logična

O tome kakva će biti jesen niko se ne usuđuje prognozirati s obzirom da se ne zna da li će doći do oporavka tržišta u BiH kada je riječ o domaćim proizvođačima. Vladimir Usorac, predsjednik poljoprivrednih proizvođača kaže da nije normalno da neki proizvodi sezonski poskupljuju i to sada kada bi trebalo da imaju drastičan pad cijena, navodeći kao jedan od uzroka poplave koje su uništile proljoprivrednike: „Međutim mi smo toliko malo proizvodno područje da ne možemo uticati na rast cijena. Jer cijene koje su u Evropi će uskoro biti i ovdje i to je naša nesreća. Roječ je o otvorenom tržištu i šta da se radi“.

Upravo je tu i problem tvrdi Mesud Lakota, sekretar Udruženja potrošača BiH, jer se radi o slobodnom formiranju cijena, na šta niko ne može uticati a zdrava konkurencija ne postoji. Domaća proizvodnja je ionako uništena a nakon poplava je skorz devastirana. Još ako se, kako kaže Lakota, ovom doda da je na tržištu BiH samo oko 30 odsto domaćih proizvoda a da je ostalo uvoz, onda ne treba puno razmišljati šta nas očekuje u narednom periodu.

Država treba da interveniše

„Institucije sistema, kada je riječ o cijenama nemaju taj odbrambeni mehanizam, koji u drugim zemljama funkcioniše. Država treba da uđe sa robnim rezervama i spriječi ovoliki rast cijena namirnica. Ulazimo u fazu novog poskupljenja koje će rasti još više. Ovo je prvi val. Ja strahujem od jeseni i zime“.

Ekonomisti smatraju da je očekivano to što je došlo do smanjenja prinosa nakon poplava i povećanja troškova i cijena. Međutim, s obzirom da u BiH dominiraju uvozni proizvodi onda je malo prostora za opravdano povećanje cijena. Ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da ne vidi prostora da se ovaj radikalni rast cijena zadrži na tržištu zbog slabe kupovne moći stanovništva: „Taj rast može biti dijelom opravdan ali ne za proizvode iz uvoza. Ja očekujem da radikalan rast cijena može jednio dovesti do radikalnog pada prodaje i samim tim slobodno tržište bi trebalo da regulište to kretanje. Međutim, ukoliko bi se dogodilo da se intenzivira rast cijena, posebno prehrambenih proizvoda, onda se ne treba ustručavati od mjera koje su dale rezultate neposredno nakon poplava, mjere kontrole cijena od strane države. Za sada, potrebne su mjere pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako ne bi prodavali svoje proizvode za bagetalu, nakon čega bi ostavili prostor za rast cijena roba iz uvoza“.

Malo prostora za reakciju

Tržište je otvoreno, sistem slobodnog formiranja cijena prihvatila je i BiH i inspekcija malo šta može tu da uradi. Dakle, moguće je da neki proizvod bude i po nekliko puta skuplji i da inspekcija tu može ništa da uradi s obzirom da je zakon dao takvu mogućnost. Drugo je pitanje kada pojedini proizvođači, kao što je bio slučaj, koriste prirodnu nesreću i višestruko povećavaju cijene pa su nadležne institucije sistemski djelovale u cilju suzbijanja takvih pojava.

Inače, u sindikatu nemaju procjena kolika bi potrošačka korpa mogla iznositi u narednim mjesecima uzevši u obzir ova poskupljenja ali nezvanično radi se o povaćenju za oko 20 odsto. U ovom slučaju riječ je isključivo o osnovnm životnim namirnicima. Zavodi za statistiku trebali bi ubrzo da izađu u javnost sa konkretnim podacima o visini potrošačke korpe koju će onda biti moguće uporediti sa onom prije poplava.