Njemačka odbacuje optužbe za "podržavanje genocida"

Savezna Republika Njemačka se u utorak (9. aprila) branila pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu (ICJ) od optužbi Nikaragve da pruža pomoć u kršenju Konvencije o genocidu. Njemačka pravna zastupnica u tom procesu Tania von Uslar-Gleichen odbacila je ove optužbe ističući da te tvrdnje nemaju ni faktičku, ni pravnu osnovu. Osim toga, ona je optužila Nikaragvu da zauzima jednostran pogled na Bliskoistočni konflikt.

Nikaragva u svojoj tužbi od 1. marta tvrdi da Njemačka, posebno kroz isporuke oružja Izraelu i zadržavanje novca za Palestinsku humanitarnu organizaciju UNRWA, "pomaže u činjenju genocida". Time se u najmanju ruku, kako je još navedeno, krši obaveza da se učini sve što je moguće da se on spriječi. Nikaragva se poziva ne samo na Konvenciju o genocidu iz 1948. godine, već i na međunarodno humanitarno pravo, kao što su Ženevska konvencija, te druga pravila definisana međunarodnim pravom.

U sudskim raspravama, koje su počele ove sedmice, najprije se raspravljalo o "privremenim mjerama" koje je Nikaragva takođe zatražila. U njima se, na primjer, zahtijeva da Njemačka odmah obustavi svoju vojnu podršku Izraelu i revidira svoju odluku u vezi s UNRWA-om. Takođe se traži da Sud naloži Njemačkoj da učini sve što je moguće kako bi osigurala da oružje, koje je već isporučeno Izraelu, ne bude korišteno za kršenja navedenih prava.

Nikaragva smatra da je Njemačkoj poznat rizik od genocida

Njemačka je „znala i u najmanju ruku zna za postojanje rizika od činjenja genocida," iznio je nikaragvanski pravni zastupnik Carlos José Aguello Gomez. Najkasnije od trenutka kada je ICJ donio privremene mjere protiv Izraela, svi alarmi u Njemačkoj morali su se upaliti, rekao je ambasador Nikaragve u Holandiji.

Krajem prošle godine je Južna Afrika podigla tužbu protiv Izraela, optužujući ga za kršenje Konvencije o genocidu. Dana 26. januara, ICJ je izrekao privremene mjere protiv Izraela i pozvao ga da "preduzme sve mjere koje su u njegovoj moći kako bi se izbjegao genocid nad Palestincima u Gazi." U martu je ICJ ponovo pozvao Izrael da dozvoli dostavu više pomoći u Pojas Gaze.

Njemačke isporuke oružja Izraelu pred sudom

"Izvozne dozvole za vojnu opremu u vrijednosti od gotovo 300 miliona eura od strane njemačkih vlasti su prioritetno dodijeljene Izraelu, uzimajući u obzir specifičnu situaciju izraelskog rata u Gazi", ističe pravnik Daniel Müller, koji zastupa Nikaragvu. U okviru te isporuke je vojna oprema u vrijednosti od 20 miliona eura, kako pojašnjava, bila ratna oprema. Između ostalog, Izraelu je isporučeno 3.000 protivoklopnih projektila, 500.000 metaka za automatsko oružje i 44 eksplozivna punjenja, rekao je Müller, pozivajući se na podatke njemačke vlade.

Njemačka se, pored Sjedinjenih Američkih Država, smatra jednim od najbližih saveznika Izraela, a prema podacima Štokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, Njemačka je bila drugi najveći isporučilac oružja Izraelu u periodu od 2019. do 2023. godine, odmah nakon Sjedinjenih Američkih Država. Nikaragva protiv Sjedinjenih Američkih Država ne može pokrenuti tužbu jer one nisu prihvatile da Međunarodni sud pravde može suditi američkim državljanima, odnosno da se Amerikancima sudi izvan zemlje. 

Njemačka je svjesna svoje istorijske odgovornosti

Izraelska vojna ofanziva počela je nakon terorističkog napada militantno-islamističkog Hamasa 7. oktobra, u kome je ubijeno oko 1.200 ljudi. Prema Zavodu za zdravstvo koji kontroliše Hamas, u napadima na Gazu ubijeno je više od 33.000 ljudi. Izrael se, s druge strane, poziva na svoje pravo na samoodbranu i odbacuje optužbe za genocid.

Njemačka takođe ističe pravo Izraela na samoodbranu, istovremeno insistirajući na poštovanju humanitarnog međunarodnog prava. U posljednjih nekoliko sedmica, tonovi koji u vezi s tim dolaze iz Njemačke - kao i iz Sjedinjenih Američkih Država - postali su oštriji.

Na početku iznošenja argumenata odbrane, njemačka predstavnica Tania von Uslar-Gleichen istakla je posebnu odgovornost Njemačke prema Izraelu: "Naša prošlost je razlog zašto je sigurnost Izraela u centru njemačke vanjske politike," iznijela je njemačka zastupnica pred ICJ-om. Njemačka svojim izjavama, kako je još istakla, prije svega želi "pravilno postaviti stvari", posebno što se tiče tvrdnji Nikaragve o broju i kvalitetu isporuka oružja Izraelu.

Isporuka oružja nije jednostavno isporuka oružja

U svojim objašnjenjima pred sudom o njemačkom viđenju činjenične situacije, stručnjak za međunarodno pravo Christian Tams navodi da se pravi razlika između isporuka ratnog oružja i ostale vojne opreme. Kod 98 posto licenciranih oružnih izvoza od 7. oktobra, riječ je o drugoj vojnoj opremi, koja uglavnom ima umanjene borbene ili odbrambene funkcije, pojasnio je on.

Od oktobra 2023. godine, kako je rekao Tams, nije licenciran izvoz artiljerijskih granata, kao ni municije za Izrael. On je dodao da su licencirani izvozi koje spominje Nikaragva uglavnom probna ili municija namijenjena za obučavanje oružanih snaga, koja nije namijenjena za ratne operacije.

Tams je dalje objasnio da njemački postupci i odobrenja imaju za cilj osigurati poštovanje međunarodnih humanitarnih obaveza i da oni prevazilaze međunarodne propise.

Bez uticaja na obustavu sredstava za UNRWA-u

Tams je takođe pokušao osporiti optužbu da je Njemačka povukla sredstva za UNRWA-u. Privremena odluka od 27. januara o obustavljanju plaćanja nije imala konkretne posljedice, posebno zato što u to vrijeme nije bilo predviđenih iznosa za uplate. Umjesto toga, kako je rakao, Njemačka je - takođe putem drugih organizacija - povećala svoju humanitarnu pomoć Palestincima.

Još jedan argument Njemačke, između ostalih, bio je da se bez učešća Izraela ne može provesti pravni proces. Njemačka je zatražila da se ne donose privremene mjere i da se slučaj izbriše iz registra suda. Odluka Suda se očekuje za nekoliko sedmica.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.